hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM)

Zvjezdana Vrzić ; Filozofski fakultet – New York University, Rijeka – New York
Robert Doričić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4948-956X ; Medicinski fakultet, Rijeka

Fulltext: croatian, pdf (383 KB) pages 122-122 downloads: 882* cite
APA 6th Edition
Vrzić, Z. & Doričić, R. (2014). JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM). FLUMINENSIA, 26 (2), 122-122. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/133647
MLA 8th Edition
Vrzić, Zvjezdana and Robert Doričić. "JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM)." FLUMINENSIA, vol. 26, no. 2, 2014, pp. 122-122. https://hrcak.srce.hr/133647. Accessed 5 Dec. 2020.
Chicago 17th Edition
Vrzić, Zvjezdana and Robert Doričić. "JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM)." FLUMINENSIA 26, no. 2 (2014): 122-122. https://hrcak.srce.hr/133647
Harvard
Vrzić, Z., and Doričić, R. (2014). 'JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM)', FLUMINENSIA, 26(2), pp. 122-122. Available at: https://hrcak.srce.hr/133647 (Accessed 05 December 2020)
Vancouver
Vrzić Z, Doričić R. JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM). FLUMINENSIA [Internet]. 2014 [cited 2020 December 05];26(2):122-122. Available from: https://hrcak.srce.hr/133647
IEEE
Z. Vrzić and R. Doričić, "JEZIČNI DODIR I STABILNOST OSNOVNOGA VOKABULARA: HRVATSKE POSUĐENICE ZA DIJELOVE TIJELA U VLAŠKOM/ŽEJANSKOM (ISTRORUMUNJSKOM)", FLUMINENSIA, vol.26, no. 2, pp. 122-122, 2014. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/133647. [Accessed: 05 December 2020]

Abstracts
Vlaški/žejanski, jezik poznat u lingvistici kao istrorumunjski, ozbiljno je ugrožen istočni romanski
jezik koji se govori na istarskom poluotoku u Hrvatskoj. Prema skorašnjim procjenama, jezik
govori manje od 120 aktivnih govornika, većinom starijih od 50 godina. Zajednice u kojima se
govori vlaški/žejanski su trenutno u uznapredovalom procesu zamjene vlaškog/žejanskog
hrvatskim jezikom u svakodnevnoj upotrebi. Kako kohabitacija, miješanje stanovništva i
dvojezičnost na vlaškom/žejanskom i hrvatskom karakteriziraju ove zajednice već više stoljeća,
pod utjecajem snažnih i dugoročnih kontaktnih pritisaka, jezik je pod hrvatskim utjecajem
pretrpio niz leksičkih i strukturalnih promjena. Na leksičkoj razini, jezik je usvojio ne samo veliki
broj kulturnih posuđenica već i veći broj, takozvanih „jezgrenih” posuđenica, tj. riječi koje su
zamijenile postojeće izvorne riječi.
Ovaj rad istražuje razmjere kontaktnih utjecaja u osnovnom vokabularu, posebice među riječima
za dijelove tijela, kako se one smatraju među onima koje su najrezistentnije prema kontaktnom
utjecaju. U tri tiskana izvora (Byhan 1899, Puşcariu 1926 i Kovačec 1998) i u vlastitoj građi
pronađeni su leksički ekvivalenti za 46 značenja za dijelove tijela. Riječi za dijelove tijela iz sva
četiri razdoblja u vlaškom/žejanskom uspoređuju se s rumunjskim riječima i daje se njihovo
porijeklo. Sve riječi istog korijena, bez obzira da li su originalno latinske ili nekog drugog porijekla
(npr. slavenskog), smatraju se izvornima u našem uzorku. U radu su od interesa samo recentnije
posuđenice, posebice hrvatskog porijekla, koje su ušle u jezik dugo nakon njegova razdvajanja od
proto-rumunjskog, prije svega u kontaktu s čakavskim narječjem.
Usporedba pokazuje da je značajan broj riječi za dijelove tijela u vlaškom/žejanskom posuđen iz
čakavskog narječja, s time da je broj posuđenica u vlaškom (13) veći nego u žejanskom (9). U
vlaškom je također veći i broj slučajeva gdje izvorna riječ koegzistira u upotrebi s hrvatskom
posuđenicom, što dodatno ukazuje na veći kontaktni pritisak u tom narječju. Ako se usporedi
stanje u jeziku u dva starija izvora s današnjim stanjem, primjećuje se da je broj posuđenica
gotovo udvostručen od početka 20. stoljeća do danas. Također je značajno da je odnedavno
standardni hrvatski postao faktor kontaktnog utjecaja. Istovremeno, zanimljivo je da među 15
riječi na našem popisu, koje se nalaze među 100 osnovnih riječi na „Jakarta-Leipzig listi osnovnog
vokabulara”, ima samo jedna hrvatska posuđenica. To potvrđuje predikcije Haspelmatha i
Tadmora (2009), koji su na temelju velikog uzorka raznovrsnih svjetskih jezika zaključili da su
ove riječi najrezistentnije prema kontaktnom utjecaju, čak i u uvjetima jezičnog dodira vrlo
velikog intenziteta, koji karakterizira dodir vlaškog/žejanskog i hrvatskog.

Keywords
kontaktni utjecaj; leksičke promjene; osnovni vokabular; riječi za dijelove tijela; istrorumunjski; hrvatske posuđenice

Hrčak ID: 133647

URI
https://hrcak.srce.hr/133647

[english]

Visits: 1.181 *