Izvorni znanstveni članak

STARENJE STANOVNIŠTVA POGRANIČNIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE

Ivo Nejašmić
Aleksandar Toskić

Sažetak

U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih područja Hrvatske te daje prostorna diferencijacija tog procesa do razine općine/upravnog grada (temeljeno na podacima popisa stanovništva 2011. godine). Korišten je poseban model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti (od 1 – na pragu starenja do 7 – krajnje duboka starost). Potvrđena je hipoteza prema kojoj je pogranično područje izloženo jačoj depopulaciji nego Hrvatska u cjelini. Stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih krajeva gotovo je izjednačen s onim za ukupnu populaciju. Dakle, nije potvrđena hipoteza prema kojoj je demografsko starenje izrazitije u pograničnoj nego u ukupnoj populaciji. Najvišim stupnjevima ostarjelosti stanovništva (tipovi 5, 6 i 7) zahvaćene su mnoge općine i upravni gradovi duž čitave kopnene državne granice. Znači da nije u potpunosti potvrđena hipoteza prema kojoj su najviši stupnjevi ostarjelosti pretežito u onim pograničnim krajevima koji su bili izloženi izravnim ratnim stradanjima 1990-ih.

Ključne riječi

starenje stanovništva; depopulacija; demografija; tipizacija stupnja ostarjelosti; pogranična područja; Hrvatska

Hrčak ID:

147256

URI

https://hrcak.srce.hr/147256

Datum izdavanja:

1.10.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.481 *