Skoči na glavni sadržaj

Uvodnik

Uvodnik

Nada Zgrabljić Rotar



Sažetak

Poštovani čitatelji, članci koje donosimo u ovom prvom broju trinaestoga godišta časopisa Medijska istraživanja, svjedoče ponovno kako društvene promjene donose i nove fokuse interesa znanstvenih istraživača na području medija. Anita Perešin u članku “Masovni mediji i terorizam” istražuje kako razvoj medija i novih tehnologija utječe na nastanak nove paradigme terorizma. Autorica is¬tiče ključne točke simbiotskog odnosa između medija i terorističkih organizacija, te načine kako te organizacije eksploatiraju medije i manipuliraju njima kako bi manipulirali javnošću i oblikovali nacionalne i međunarodne politike. Mediji, međutim, ne smiju postati instrumenti terorizma. Njihova je zadaća osvijestiti manipulacije i postati oružje u borbi protiv terorizma. Članak Josipa Čerine “Masovni mediji u slobodnom vremenu ročnika” zanimljivo je istraživanje o korištenju medija u slobodnom vremenu mladeži u uvjetima ročne službe, koje problematizira moguće uzroke (ne)korištenja masovnih medija u situacijama u kojima ročnici žive i rade. Metodom anketiranja, na reprezentativnom uzorku ročnika, pokazalo se da ročnici znatno manje prate radijski i televizijski program nego njihovi vršnjaci u građanstvu, dok za čitanje novina izdvajaju podjednako vremena. Takav se rezultat može tumačiti neodgovarajućim uvjetima i neodgovarajućom tehničkom opremljenošću prostora, što bi valjalo promijeniti. Novinarstvo i odnosi s javnošću tema su članka Ane Tkalac Verčić i Normana Muellera “Utjecaj odnosa s javnošću na hrvatske medije: Razlikuju li se mišljenja novinara od mišljenja stručnjaka za odnose s javnošću?”. U članku se istražuje uzajamna ovisnost te način na koji su te dvije profesije povezane u svijetu medijske proizvodnje. Stručnjaci za odnose s javnošću daju novinarima “sirovi materijal”, od kojeg oni stvaraju vijesti. Taj materijal je uvijek u prilog klijenta za kojega rade, dok su novinari dužni prepoznati stvarnu informaciju i činjenice s obzirom na to da oni ne služe pojedinačnim interesima, nego cjelokupnoj javnosti. Članak Mate Brautovića “Zaštita privatnosti, intelektualno vlasništvo i elektroničko poslovanje kao pokazatelji etičnosti online medija u Hrvatskoj” donosi re¬zultate empirijskog istraživanja stupnja etičnosti online medija u Hrvatskoj u odnosu prema međunarodnim standardima, te ustvrđuje mnoge nepravilnosti i nedostatke na tome području zaštite privatnosti i intelektualnog vlasništva. U članku “Medijska pismenost u odnosu prema ostalim elementima modela informacijske pismenosti”, autorice Violeta Vidaček Hainš, Valentina Kirinić i Kse¬nija Pletenac predstavljaju rezultate zanimljivog istraživanja provedenog na uzorku predškolske djece o količini vremena koje djeca provode koristeći pojedine medije te pokazuju na koji način medijska i informacijska pismenost utječu na formiranje kompetentnih i osviještenih medijskih korisnika. U ovome broju donosimo prikaze knjige Nade Zgrabljić Rotar Radio – mit i informacija, dijalog i demokracija i knjige Darka Lukića Produkcija i marketing scenskih umjetnosti te prikaze i najave medijskih skupova i događaja. Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli izlaženju ovoga broja. Pozivamo vas da nam šaljete priloge i članke u kojima se istražuju mediji i medijska praksa. Urednica

Ključne riječi

Hrčak ID:

18038

URI

https://hrcak.srce.hr/18038

Datum izdavanja:

27.6.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.319 *