hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Etičko opravdanje Rimskog Imperija

Igor Mikecin ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (456 KB) str. 131-146 preuzimanja: 732* citiraj
APA 6th Edition
Mikecin, I. (2003). Etičko opravdanje Rimskog Imperija. Sociologija i prostor, 41 (1/2 (159/160)), 131-146. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/35572
MLA 8th Edition
Mikecin, Igor. "Etičko opravdanje Rimskog Imperija." Sociologija i prostor, vol. 41, br. 1/2 (159/160), 2003, str. 131-146. https://hrcak.srce.hr/35572. Citirano 16.07.2020.
Chicago 17th Edition
Mikecin, Igor. "Etičko opravdanje Rimskog Imperija." Sociologija i prostor 41, br. 1/2 (159/160) (2003): 131-146. https://hrcak.srce.hr/35572
Harvard
Mikecin, I. (2003). 'Etičko opravdanje Rimskog Imperija', Sociologija i prostor, 41(1/2 (159/160)), str. 131-146. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/35572 (Datum pristupa: 16.07.2020.)
Vancouver
Mikecin I. Etičko opravdanje Rimskog Imperija. Sociologija i prostor [Internet]. 2003 [pristupljeno 16.07.2020.];41(1/2 (159/160)):131-146. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35572
IEEE
I. Mikecin, "Etičko opravdanje Rimskog Imperija", Sociologija i prostor, vol.41, br. 1/2 (159/160), str. 131-146, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/35572. [Citirano: 16.07.2020.]

Sažetak
Helenistička učenja nastaju u svezi s povijesnom propašću polisa i
uspostavom najprije Helenističkoga, a potom i Rimskog Carstva. Ta
sveza se očituje i u tome što srednja stoa etički opravdava rimski
imperij. Svjetska je vladavina Rimljana, prema stoicima, opravdana
utoliko što se etički nerazvijeni narodi pokoravaju Rimljanima kao etički nadmoćnima, te se tako etički usavršavaju. Istinska zajednica
za stoike nije više polis nego kosmopolis. Glavni predstavnici srednje
stoe Panaitije i Poseidonije smatraju da Rim ima povijesno poslanje da, kroz svoju svjetsku vladavinu, ozbilji misao bitne jednakosti među
ljudima i potvrdi vrijednost pojedinca kao osobe. Stoici u Rimu vide
onu povijesnu snagu koja u svijetu može ozbiljiti stoički kosmopolis.
Tako se pitanje etičkog opravdanja Rimskog Imperija postavlja u okviru pitanja istinske zajednice kao zajednice etički usavršenih pojedinaca. Iako stoici odbacuju Aristotelovo učenje o opravdanosti
ropstva, te ljude razlikuju prvenstveno prema njihovoj umnosti, u svojem se opravdanju Imperija načelno služe istim načinom obrazlaganja kao i Aristotel. Ciceron je u svojim djelima De re publica
i De officiis prenio temeljne helenističke misli, a nova rimska stoa
(Seneca, Marco Aurelije) preuzela je i dalje razvila stoičko učenje.
Takvo se opravdanje Imperija zatim nalazi i u rimskih historiografa
Livija i Tacita.

Ključne riječi
svjetska povijest; helenizam; Rimski Imperij; pravo; zajednica; pojedinac; osoba

Hrčak ID: 35572

URI
https://hrcak.srce.hr/35572

[engleski]

Posjeta: 1.374 *