Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju
Saša Pekeč
; Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
Boris Vrbek
; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Saša Orlović
; Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
Branislav Kovačević
; Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
APA 6th Edition Pekeč, S., Vrbek, B., Orlović, S. i Kovačević, B. (2011). Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju. Šumarski list, 135 (1-2), 29-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/64907
MLA 8th Edition Pekeč, Saša, et al. "Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju." Šumarski list, vol. 135, br. 1-2, 2011, str. 29-36. https://hrcak.srce.hr/64907. Citirano 21.04.2021.
Chicago 17th Edition Pekeč, Saša, Boris Vrbek, Saša Orlović i Branislav Kovačević. "Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju." Šumarski list 135, br. 1-2 (2011): 29-36. https://hrcak.srce.hr/64907
Harvard Pekeč, S., et al. (2011). 'Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju', Šumarski list, 135(1-2), str. 29-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/64907 (Datum pristupa: 21.04.2021.)
Vancouver Pekeč S, Vrbek B, Orlović S, Kovačević B. Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 21.04.2021.];135(1-2):29-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64907
IEEE S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović i B. Kovačević, "Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju", Šumarski list, vol.135, br. 1-2, str. 29-36, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64907. [Citirano: 21.04.2021.]
Sažetak Rad prikazuje mogućnost proizvodnje sadnog materijala pet različitih klonova crne topole na euglejnom tlu. Ovo zemljište je u zoni korijenovog sustava težeg mehaničkog sastava, sa sadržajem ukupnog praha i gline od 65,16–75,72 %, a teksturna klasa je praškasta ilovača do ilovača. Izrazito je povećan sadržaj kapilarnih pora u odnosu na nekapilarne pore, te je vlaga u površinskom horizontu bila teže pristupačna biljkama. Kemijske osobine ukazuju da je ovo zemljište slabo humusno, slabo opskrbljeno hranjivima i ima lošije vodno-zračne osobine u odnosu na zemljišta koja se koriste za rasadničku proizvodnju crnih topola. Visinski i debljinski prirast ožiljenica razlikovao se kod ispitivanih klonova. Prema visinskoj strukturi, klonovi ´S1-3´i ´B-17´, postigl sui veće učešće ožiljenica II klase (2,0–2,5 m) koje se kretalo od 46,2–53,9 % i neznatan udio I klase (›2,5 m) od oko 1 %, kao i veću srednju visinu na kraju razdoblja, dok su klonovi´S6-7´, 260/81 i 155/81 imali manje učešće sadnica II klase (7,4–13,4 %), te nisu imali ožiljenica u I klasi, dok je III klasa zastupljena sa 52,7–82,41 % ožiljenica.