Izvorni znanstveni članak

o krsnom bazenu splitske krstionice

Tomislav Marasović ; HR, Split, Marasovića 8

Sažetak

Iznijevši sažeti pregled dosadašnjih mišijenja oporijeklu, značenju idatiranju reijefa s likom vladara i dntgih ploča u splitskoj krstionici, autor objavijuje rezultate svojih istraživanja pustignutih proučavanjem krsnog bazena, Prihvaća Dyggveov zakijučak da su isti autori splitskih reijefa radili i oltamu ogradu Zvonimirove krunidbene bazilike u Solinu, ali ne dijeli mišijenje da su splitski reijefi iz te bazilike, Zato vraća problem na ponovno razmatranje, pa zakijučuje:
1, Sjedeći lik glavnog reijefa prikazuje zemaijskog vladara, a ne Krista,
2. Povijesne okolnosti, a naročito znamenja koja je 1075. papa poslao hrvatskom Kraiju Zvonimiru, daju prevagu prepoznavanju toga vladara na reijefu nad svim drugim prijedlozima,
3, Splitski reijefi potječu iz korske ili oltarne ograde splitske katedrale, u kojoj se u rasponu od 7. -11, stoijeća nekoliko puta obnavijao liturgijski namještaj. Šest ploča iz krstionice pOrijeklom su iz treće faze ranosrednjovjekovne ograde, izradene u doba nadbiskupa Lovre, Csplitskom Arheološkom muzeju nalaze se ulomci jednog pluteja iste ograde, kojoj je vjerojatno pripadao i jedan plutej u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.
r..: stilskoj klasifikaCiji reijefe ne bi trebalo pripisati iskijučivo ranoj romanici, jer većina pluteja nosi izrazita obiiježja predromanike, a samo plutej s likom vladara nagovještava prvu pojavu romanike, Istraživanja su rasvijetlila i neke pojedinosti oko kasnije uporabe ploča za krsni bazen.

Ključne riječi

Hrčak ID:

93335

URI

https://hrcak.srce.hr/93335

Datum izdavanja:

12.9.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.902 *