Izvorni znanstveni članak

Uzgoj običnoga jelena (Cervus elaphus L.) u kontroliranim uvjetima u ograđenom prostoru Šeprešhat

Marijan Grubešić orcid.org/0000-0003-4377-9264 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Branko Urošević ; »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek, Šumarija Tikveš-Bilje, Š. Petefija 35, HR-31 000 Osijek, HRVATSKA
Zlatan Mihaljević ; »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek, Šumarija Tikveš-Bilje, Š. Petefija 35, HR-31 000 Osijek, HRVATSKA
Kristijan Tomljanović ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Sažetak

Ograđeni prostor Šeprešhat namijenjen je intenzivnomu uzgoju običnoga jelena u kontroliranim uvjetima. Svrha je takva uzgoja proizvodnja visokovrijednoga baranjskoga jelena s mogućnošću distribucije kvalitetnoga rasplodnoga materijala u druga lovišta Republike Hrvatske. Uzgoj je jelena započeo još 2002. godine s prvim hvatanjima i ispuštanjima teladi u ograđeni prostor. Ograđeni prostor Šeprešhat u međuvremenu se postupno širio te od početnih 53 ha danas ima 380 ha. Prostor je razdijeljen na 11 polja u kojima se provodi uzgoj u separacijama uz primjenu pregonskoga pašarenja. Istraživanja su provedena od 2005. do 2009. godine. U tom su razdoblju praćeni razvoj fonda jelenske divljači, kontrolirano parenje, reprodukcija odnosno prirast, tjelesna težina posebno mlađih jedinki, sastav i količina utrošene hrane za prihranu, troškovi i prihodi. U istraživanom razdoblju osnovan je matični fond jelena i košuta od selektiranih grla. Na temelju praćenja prirasta utvrđeni su koeficijenti prirasta u rasponu od 0,75 do 0,85. Utvrđen je optimalni omjer za parenje 1 jelen na 10 – 20 košuta. Naime iz iskustva, a i iz literature u ovakvu načinu uzgoja najčešće se navodi do 20, pa čak i do 30 ženki na jednoga jelena rasplodnjaka. Tako su pojedina grla (3 i više godina) nerijetko parila 15 – 20 ženki, i to vrlo uspješno s preko 80 % prirasta u navedenom razdoblju u ograđenom prostoru Šeprešhat. Podaci iz nekih drugih lokaliteta s grlima istoga baranjskoga genetskoga podrijetla potvrđuju navedene rezultate te možemo tvrditi da brojem ženki 15 – 20 po jelenu ne dolazi do opadanja prirasta.
Praćenjem razvoja jedinki od teladi do zrelih grla pokazao se najveći prirast do starosti 15 – 18 mjeseci. U prihrani najviše je zastupljena peletirana hrana, koja je ujedno i najveći trošak tijekom godine. Prihodi su neznatni u prvim godinama dok se formira selektirani matični fond, no nakon toga su postignuti zapaženi rezultati prodajom žive divljači, a još se može povećati odstrelom trofejno vrijednih selektiranih jelena i mesom također selektiranih grla, posebno teladi.

Ključne riječi

obični jelen; kontrolirani uzgoj; selekcija; zaštita; prirast; tjelesni razvoj

Hrčak ID:

68184

URI

https://hrcak.srce.hr/68184

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.492 *