Izvorni znanstveni članak

Vegetacijska obilježja bukovih šuma Psunja, Papuka i Krndije

Željko Škvorc orcid.org/0000-0002-2848-1454 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Jozo Franjić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Daniel Krstonošić orcid.org/0000-0002-6148-9247 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Krunoslav Sever ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Ivana Alešković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Sažetak

Slavonsko gorje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Republike Hrvatske. Najveći dio šumskoga pokrova toga područja čine sastojine obične bukve (Fagus sylvatica L.). Cilj je ovoga rada analizirati florni sastav bukovih šuma na Psunju, Papuku i Krndiji koji dosad nije dovoljno istražen, a nakon toga na temelju vlastitih i literaturnih snimaka definirati i razgraničiti biljne zajednice bukovih šuma, te na kraju analizirati neke od ekoloških i fitogeografskih obilježja koja određuju njihov pridolazak. Tijekom terenskih istraživanja napravljeno je 88 fitocenoloških snimaka prema standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Napravljena je numerička usporedba sa snimcima bukovih šuma sa širega geografskoga područja, te su utvrđene ove biljne zajednice: Luzulo-Fagetum, Festuco drymeiae-Fagetum (luzuletosum i caricetosum pilosae) i Cardamino savensi-Fagetum. As. Cardamino savensi-Fagetum zabilježena je prvi put u Republici Hrvatskoj, i to u vršnom dijelu Papuka na karbonatnoj podlozi. Šumske biljne zajednice istraživanoga podru- čja dolaze u finom mozaiku različitih vegetacijskih tipova koji se često izmjenjuju i čije granice najčešće nisu oštre, što značajno utječe na njihov florni sastav i otežava njihovo razgranič avanje. Za rješavanje ostalih otvorenih pitanja i bolje definiranje biljnih zajednica potrebno je istražiti i druga područja slavonskoga gorja koja nisu obuhvaćena ovim istraživanjem.

Ključne riječi

Fagus sylvatica; vegetacijska ekologija; slavonsko gorje; Hrvatska

Hrčak ID:

68213

URI

https://hrcak.srce.hr/68213

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.001 *