Izvorni znanstveni članak

BESKRAJNA PRIČA? PREOBRAZBE “SNJEGULJICE I RUŽICE” (BAJKE I ISTRAŽIVANJA) U PROSTORU I VREMENU

Marijana Hameršak ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Varijantnost je od samih početaka istraživanja bajki uživala status privilegirane teme, pri čemu se analitička pozornost najčešće usmjeravala na tekstualnu razinu. U članku se na primjeru bajke “Schneeweißchen und Rosenrot” Wilhelma Grimma i njezina doslovnog hrvatskog prijevoda (“Bielka i Rumenka” Mijata Stojanovića) te njihove prezentacije u najnovijem izdanju znamenitog međunarodnog kataloga pripovijedaka (The Types of International Folktales) istražuju mogućnosti interpretativnog pomaka s teksta na paratekst. Riječ je, naime, o bajci koju je prema književnom predlošku napisao te u trećem, tzv. malom izdanju, Kinder- und Hausmärchen (1833.) objavio Wilhelm Grimm, a koju je zatim u doslovnom prijevodu, ali ne navodeći izvor, Mijat Stojanović uvrstio u Narodne pripo­viedke (1879.), najstariju zbirku tog tipa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Osvrtom na paratekstualne strategije i očitovanja Grimmova i Stojanovićeva teksta u članku se iznose ključne odrednice proizvodnje tzv. narodnih bajki i bajki za djecu u 19. stoljeću. Shvaćanja nacije, narodne književnosti, dječje književnosti, autorstva i dr. iščitavaju se iz inicijalnih reprezentacija i reakcija na Grimmov i Stojanovićev tekst, a prezentacija njihovih tekstova u međunarodnom katalogu kao dviju varijanti istoga tipa bajke u zaključku se ne promatra kao tehnička greška, nego kao poticaj za raspravu o ishodištima, mogućnostima, ali u nekim primjerima i gotovo nepremostivim ograničenjima tog tipa folklorističkog znanja.

Ključne riječi

bajke; hrvatska dječja književnost devetnaestoga stoljeća; istraživanje narodnih pripovijedaka; Snjeguljica i Ružica; Jacob i Wilhelm Grimm; Mijat Stojanović

Hrčak ID:

69381

URI

https://hrcak.srce.hr/69381

Datum izdavanja:

17.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.950 *