Izvorni znanstveni članak

OJKONIMIJA OPĆINE DVORA NA UNI

Petar Šimunović

Sažetak

Na prostoru današnje dvorske općine zbivale su se od kraja 15. do kraja 18. stoljeća neprekinute mijene i smjene starosjedilačkog hrvatskog i novovjekog, pridošlog zajedno s osmanlijskim osvajanjima, srpskog pučanstva.
Bilo je vrijedno, na temelju mjesnih imena, istražiti i opisati: je li bilo, i koliko, i kakvih hrvatskih naselja i hrvatske privrede u srednjem vijeku u tom kraju, ili je srpski živalj, kako se katkad neznanstveno tvrdi, dolazio na pusta, neraskrčena i neobrađena zemljišta, koje je on branio i privodio kulturi. U ovom radu pokazuje se kako je u srednjem vijeku dvorsko područje bilo najnaseljeniji prostor ondašnje Slavonije, kako to pokazuju imena naselja tada potvrđena. Količina, starost, razmještaj tih naselja, njihov feudalni i crkveni status, njihova ovisnost o feudalnim gospodarima, te društvena motiviranost imena kao svjetonazor puka koji ta imena stvara i njihovi jezični likovi upozoravaju na starost postanja naselja i imena, na bogatu materijalnu i duhovnu kulturu puka, na staleške i gospodarske odlike, na jezičnu pripadnost tih imena. Ona svojim leksičkim i onomastičkim sadržajima i jezičnim likovima odražavaju zemljopisni prostor kojim su motivirana i način življenja na tom tlu, što je također sadržaj tih srednjovjekovnih toponima.
Srpski živalj, koji od kraja 15. stoljeća stalno nalazi pribježište na tom prostoru, naseljava se već u postojeća i velikim dijelom opustjela naselja, u novoosnovane zaseoke oko njih, te po drugim strateškim prostorima. Imena naselja koja stvara srpski puk bitno se razlikuju od zatečene hrvatske ojkonimije. Njegova su imena motivirana porodično-zadružnim življenjem, patronimskim imenima u množini, te ne označuju, kao naslijeđena imena, odlike tla, nego ljude koji na tom tlu žive. Ti patronimski ojkonimi imenuju samo naselja, i to naselja zaselačkoga statusa, raštrkanoga ustroja, katunskoga tipa, te oblikom imena i njegovim leksičkim i zemljopisnim sadržajem odudaraju od starije hrvatske ojkonimije na ovom prostoru, gdje se danas nalaze tek bijedni ostaci nekadašnje hrvatske prisutnosti, pogotovu u naseljima uz Unu, u rudogorju oko Gvozdanskog i oko nekadašnjega grada Zrina.

Ključne riječi

Hrčak ID:

69754

URI

https://hrcak.srce.hr/69754

Datum izdavanja:

29.6.1991.

Posjeta: 1.756 *