Izvorni znanstveni članak

Koncept obiteljske medicine - sigurna budućnost

Snježana Ivković ; Dom zdravlja zagrebačke županije
Venija Cerovečki ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za obiteljsku medicinu
Zlata Ožvačić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za obiteljsku medicinu
Dragan Soldo ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, katedra za obiteljsku medicinu
Nataša Buljan ; Privatna specijalistička ordinacija obiteljske medicine
Goranka Petriček ; Medicinski fakultet Sveučilišta u zagrebu, Katedra za obiteljsku medicinu
Lucija Murgić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za obiteljsku medicinu
Zdenko Sonicki ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za medicinsku statistiku,epidemiologiju i medicinsku informatiku
Milica Katić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za obiteljsku medicinu

Sažetak

Cilj: Istražiti stavove pacijenata prema obiteljskoj medicini, odnosno ustanoviti pridonosi li obiteljska medicina kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi pojedinca i obitelji, kao i doznati razloge koji su važni za postojanje obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu urbanih i ruralnih područja. Ispitanici i metode: U četiri gradske i četiri seoske ordinacije provedeno je presječno istraživanje. Anketama koje su ispunjavali pacijenti stariji od 18 godina prikupljeni su podaci o dobi, spolu, stručnoj spremi, te broju članova obitelji koji su u skrbi istog obiteljskog liječnika. Ispitanici su odgovarali na pitanje drže li da obiteljska medicina pridonosi kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi za pojedinca i obitelj, te što drže razlozima koji su važni za postojanje obiteljske medicine.
Rezultati: Uzorak je sačinjavalo 960 ispitanika, od čega 428 (44,58%) muškaraca i 532 (55,42%) žene. Većina ispitanika (N = 382, 39,79%) bila je starija od 60 godina. 494 (51,46%) ispitanika registrirano je u seoskim, a 466 (48,54%) u gradskim ordinacijama obiteljske medicine. Većina ispitanika u seoskim ordinacijama imala je nižu stručnu spremu (N = 277, 56,07%), dok je većina ispitanika u gradskima ordinacijama imala srednju stručnu spremu (N = 302, 64,81%). Značajno veći udio ispitanika u seoskim ordinacijama (N = 145, 29,35%) naveo je da su svi članovi obitelji u skrbi istoga liječnika (χ 2 = 23,27, p < 0,001). Od 960 ispitanika, njih 736 (76.67%) u potpunosti se složilo da obiteljska medicina pridonosi kvalitetnijoj skrbi. Za 510 (53.13%) ispitanika najvažniji razlog postojanja obiteljske medicine bio je poznavanje pacijenta.
Zaključak: Sukladno stavovima pacijenata obiteljska medicina osigurava cjelokupnu, kontinuiranu skrb za pacijenta i doprinosi kvaliteti zdravstvene skrbi u cjelini.

Ključne riječi

obiteljska medicina; obiteljski liječnik; kvaliteta skrbi

Hrčak ID:

70293

URI

https://hrcak.srce.hr/70293

Datum izdavanja:

6.7.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.908 *