Ekonomski pregled, Vol. 62 No. 5-6, 2011.
Prethodno priopćenje
MOGU LI HRVATSKI MENADŽERI STVORITI ALFA PRINOSE?USPJEŠNOST NEKIH INVESTICIJSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ
Domagoj Sajter
orcid.org/0000-0001-5492-3570
; Faculty of Economics in Osijek, Osijek, Croatia
Sažetak
U radu se istražuju rizikom ponderirani prinosi pet najvećih hrvatskih otvorenih dioničkih investicijskih fondova (ZB Aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe, Erste Adriatic Equity, i ZB Trend), te se svaki od njih pojedinačno uspoređuje s rizikom ponderiranim prinosima nekih od deset relevantnih indeksa tržišta dionica (Crobex, S&P500, Rts50, Belex15, Atx20, Cetop20, Nikkei225, Bux13, Ftse100, and SSE Composite). Izračunani su Jensen alfa pokazatelji kako bi se dobio uvid u performanse fondova, sa ciljem procjene uspješnosti aktivno upravljanih dioničkih investicijskih fondova u Hrvatskoj. Promatrana su tri vremenska razdoblja, i svaki je fond razmatran u zasebnom vremenskom okviru. Prvo razdoblje datira od osnutka svakog fonda do srpnja 2010., a drugo od osnutka do siječnja 2008. Poseban je interes posveen razdoblju globalne financijske krize (u Hrvatskoj od siječnja 2008. nadalje), i prinosima fondova tijekom ove kontrakcije. Stoga, treće razdoblje promatranja datira od veljače 2008. do srpnja 2010. Sveukupno, uzeto je u obzir 150 različitih, individualnih specifikacija regresijskih modela. Nul-hipoteza je potvrđena, jer Jensenove alfe pokazuju kako prinosi fondova ne uspijevaju nadmašiti tržišne prinose. Premda su u razdoblju ekstremnog (eksponencijalnog) rasta hrvatske industrije investicijskih fondova (u razdoblju od 2000. do 2008.) iskazani pozitivni Jensenovi pokazatelji (i to prilično maleni), isti su se pokazali neodrživima u duljem razdoblju promatranja.
Ključne riječi
Aktivno upravljanje; investicijski fondovi; Jensen alfa; Treynor; Sharpe; Hrvatska
Hrčak ID:
71147
URI
Datum izdavanja:
1.7.2011.
Posjeta: 2.495 *