Ostalo
Ovisnost zagadjenosti zraka u Zagrebu o meteorološkim faktorima - Specijalna mjerenja meteoroloških elelemenata i zagadjenosti zraka na području Zagreba - prvi dio
Zvonko Katušin
; Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3
Dražen Poje
; Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3
Sažetak
U proljeće 1972. godine provedena su, na 40-tak raskršća u središnjem dijelu Zagreba, specijalna mjerenja zagadjenosti zraka (CO, CO2, NO2 i SO2), te meteoroloških parametara temperature, vlage, naoblake i pojave u ukupno 8 dana. Zagadjenost je mjerena na jednoj lokalnoj stanici u centru grada od 6 do 21 sat (uzorci svakog sata), a na ostalim punktovima u razdobljima od 6.30 do 8.30, 13.30 do 15.30 te 18.30. do 20.30 sati. Meteorološki parametri mjereni su tokom čitavog dana od 06 sati do 21 sat. Mjerenja su provedena u uvjetima dosta stabilnih vremenskih stanja, kad se mogao očekivati relativno povišeni nivo zagadjenosti zraka. Analiza podataka temperature pokazuje u pravilu «toplinski otok» nad središnjim dijelom grada, kao i ovisnost razdiobe temperature zraka u gradu o termičkom stanju atmosfere i lokalnoj cirkulaciji vjetrova, te orijentiranosti ulica obzirom na tu cirkulaciju. U prosjeku ne postoje razlike temperature zraka prema referentnoj točki na Svačićevom trgu, dok je opservatorij na Griču za 0.6 °C hladniji od središnjeg dijela grada. (Najveće razlike u podnevnim satima, tabela 4-1). Što se tiče relativne vlage, razlike prema referentnoj točki i Griču su ispod 10%. Unutar grada razlike brzine vjetra ne premašuju 1 m/s. U dva maha izvedena su tokom 24 sata i mjerenja prizemnog sloja zraka učestalim pilotbalonskim sondažama, koje su takodjer pokazale lokalnu cirkulaciju termogenog karaktera, ali i cirkulaciju uvjetovanu smještajem grada na obroncima planine. Mjerenja zagadjenosti zraka pokazala su medjusobno različitu sliku razdiobe pojedinih polutanata tokom dana i u pojedinim dijelovima grada. Obzirom na to da se je opći nivo koncentracije sumpornog dioksida od poč etka do kraja perioda (III-VI 1972.) postepeno smanjivao, to su podaci svih dana mjerenja SO2 reducirani na prvi dan mjerenja, kad je nivo bio najviši. Ovako dobivene vrijednosti prikazane su u tabeli 4-2, u kojoj su navedene i maksimalne satne vrijednosti na pojedinim mjernim točkama, reducirane takodjer u omjeru u kojem su, na referentnom mjestu, maksimalni iznosi odstupali od dnevnog srednjaka. Najviši dnevni srednjak nivoa koncentracije dosegao je iznos od 300 µgm-3, a reducirani srednjak iznos od 606 µgm-3.
Mjerenja dušičnog dioksida su takodjer, zbog nejednakog nivoa u promatranom razdoblju, reducirana na iznos maksimalno izmjerenih vrijednosti, pa su dobivene srednje dnevne vrijednosti do 362 µgm-3. Na sl. 4/11 prikazana je prostorna razdioba reduciranih srednjih dnevnih vrijednosti. Maksimalne satne koncentracije ovog polutanta dosegle su vrijednost od 410 µgm-3, a reducirane vrijednosti iznos od 572 µgm-3.
Mjerenja ugljičnog monokslda pokazuju najviše vrijednosti u relativno zatvorenim saobraćajnim čvorištima, i to do 35 mgm-3, a na otvorenim saobraćajnicama do 13 mgm-3. Maksimalna izmjerena vrijednost CO iznosi 45 mgm-3, dok na rubnim područjima grada ne prelazi 6 mgm-3. Mjerenja ugljičnog dioksida pokazuju.dosta visoke varijacije srednjih dnevnih vrijednosti, izmedju 1000 i 1800 mgm-3, dok su satne vrijednosti CO2 na jednom mjestu dosegle čak iznos od 2274 mgm-3. Na područjima povišenih dijelova grada, gdje je promet relativno malen, vrijednosti CO2 ne prelaze u dnevnom srednjaku iznos od 1000 mgm-3.
Osim mjerenja na ulicama, provedena su u 3 maha i mjerenja zagadjenosti zraka i meteoroloških parametara unutar stambenih blokova, te su pokazala općenito znatno niži nivo polutanata nego na susjednim ulicama.
Ključne riječi
Hrčak ID:
71792
URI
Datum izdavanja:
25.9.1974.
Posjeta: 675 *