Skoči na glavni sadržaj

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol. 27. No. 1-2 (53-54), 2001.

Izvorni znanstveni članak

Prirodnofilozofska gledišta Kazimira Bedekovića

Žarko Dadić ; HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 573 Kb

str. 127-146

preuzimanja: 408

citiraj

Sažetak

U radu se analizira Bedekovićev tekst Exercitatio philosophica in primam Newtoni regulam koji je tiskan u Zagrebu godine 1758. i uvezan zajedno s tezama koje je Bedeković zadao svom studentu Adamu Mikuliću. U tom tekstu riječ je o Newtonovom pravilu o pretpostavkama i uzrocima u fizici. Pristaša toga Newtonova pravila zalaže se da se pretpostavke i uzroci izbace iz fizikalnih razmatranja kao potpuno nepotrebni i da se obrati pozornost samo na prirodne pojave, dok protivnik smatra da je uvođenje pretpostavaka i uzroka korisno za fiziku. Bedeković u skladu s argumentima engleskog znanstvenika Benjamina Martina drži da se pretpostavke uz određene uvjete mogu oprezno uvesti, ali nikako na način kako su se uvodili uzroci u nekim prirodnim filozofijama. U toj raspravi je dakle Bedekoviću bila namjera da suprotstavi diskutante u svezi s pitanjem pretpostavke i uzroka, a ne da suprotstavi Newtonovu prirodnu filozofiju i neku drugu prirodnu filozofiju, pogotovo ne aristotelizam. Prolegomena udžbenika iz fizike koji je godine 1756. objavio u Trnavi Andrej Jaslinský, a u kojoj suprotstavlja pristaše i protivnike uvođenja pretpostavaka u fiziku, bila je Bedekoviću poticaj da napiše svoju raspravu. Teze koje je Bedeković sastavio za obranu na isusovačkoj akademiji u Zagrebu godine 1758. izrađene su također na temelju udžbenika A. Jaslinskog. Bedeković je preveo Bakerovu knjigu o nesigurnosti znanja na latinski jezik, a tvrdnju o nesigurnosti znanja iskoristio je i u svom tekstu o prvom Newtonovom pravilu. Bedekovićevi prirodnofilozofski stavovi pretežito su u skladu s Descartesovom prirodnom filozofijom i atomizmom i više ne sadrže nikakve tragove aristotelizma. Njegova izvorna rasprava o prvom Newtonovom pravilu i prijevod Bakerove knjige o nesigurnosti znanja vrlo su vjerojatno bile podloga za diskusije na isusovačkoj akademiji u Zagrebu godine 1758. i 1759. Te su diskusije bile pak odraz rasprava o nekim jako aktualnim prirodnofilozofskim i znanstvenim pitanjima koje su se tada vodile u znanstvenim i nastavnim središtima Europe.

Ključne riječi

Hrčak ID:

72237

URI

https://hrcak.srce.hr/72237

Datum izdavanja:

3.12.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.261 *