Skoči na glavni sadržaj

Stočarstvo : Časopis za unapređenje stočarstva, Vol. 65 No. 2, 2011.

Izlaganje sa skupa

FENOTIPSKE ODLIKE PURANA DALMATINSKOG ZALEĐA

Anamaria Ekert Kabalin ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sven Menčik ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mario Ostović ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mirta Balenović ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Igor Štoković ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Velimir Sušić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Balenović ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.
Željko Pavičić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 285 Kb

str. 139-145

preuzimanja: 418

citiraj

Sažetak

Tijekom posljednje dvije godine u okviru projekta „Dalmatinska tuka – fenotipske odlike i ekološke odrednice areala“ nastojali smo ustanoviti rasprostranjenost i fenotipske značajke arhaične forme purana tradicionalno uzgajanog na području dalmatinskog zaleđa. Unatoč uključenosti u poljoprivrednu, kulturnu i gastronomsku tradiciju te razvoj kraja navedena forma dosad još nije detaljno opisana sa znanstvenog i stručnog stajališta. Opisano istraživanje provedeno je u pet domaćinstava na kojima su tijekom ranog proljeća utvrđene morfološke značajke rasplodnih jedinka (15 pura i 5 purana) prema metodi koju je opisao Kodinetz 1940. godine. Utvrđeno je da su rasplodne jedinke vrlo sličnih morfoloških izmjera tijela (po spolu), prosječne mase 4,14±0,76 kg u pura te 6,77±1,62 kg u purana. Nadalje, krajem godine određene su klaoničke značajke jedinka za konzum u dobi od oko 7-8 mjeseci (po 10 jedinki svakog spola) kada su pure dosezale masu od 3,18-4,84 kg, a purani 4,98-6,78 kg. Randman se kretao u dosta širokom rasponu od 64,8% do 73,9% u ženskih te od 62,0% do 75,2% u muških jedinka. Obrada i rasijecanje trupova provedeni su prema metodi koju su opisali Hahn i Spindler 2002. godine. Unatoč manjoj iskoristivosti i manjem udjelu najznačajnijih mesnih dijelova trupa u odnosu na komercijalne hibride (prsa, bataka i zabataka) zbog specifične arome mesa i njegove čvrstoće uzgajivači prodaju utovljene jedinke čak uz dvostruko veću cijenu od one koje na tržištu postižu hibridi.

Ključne riječi

dalmatinska tuka; morfološke izmjere; klaoničke značajke

Hrčak ID:

73897

URI

https://hrcak.srce.hr/73897

Datum izdavanja:

15.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.050 *