Izvorni znanstveni članak

Kognitivni temelji komplementacije glagola za izražavanje emocija u hrvatskome jeziku

Branimir Belaj orcid.org/0000-0002-2334-9673 ; Faculty of Philosophy, Osijek
Goran Tanacković Faletar ; Faculty of Philosophy, Osijek

Sažetak

U ovome se radu metodološkim aparatom kognitivne gramatike analizira komplementacija
glagola za izražavanje emocija u hrvatskome jeziku. Polazeći od psiholoških istraživanja
kategorizacije ljudskih emocija koja uz osnovnu podjelu na pozitivne i negativne emocije kao bitan
kategorizacijski kriterij navode i njihov intenzitet te viši ili niži stupanj aktivacijskoga potencijala
(Shaver, Schwartz, Kirson & O’Connor 1987), ovaj rad pokušava u jasnu i nedvosmislenu vezu
dovesti visokoshematične koncepte utemeljene na dinamici prostornih odnosa koji sjedinjuju
različita specifična značenja pojedinih padeža (koncept ishodišta u slučaju genitiva, koncept
usmjerenosti u slučaju dativa, koncept cilja u slučaju akuzativa i koncept paralelizma u slučaju
instrumentala) s padežnim kodiranjem komplemenata glagola za izražavanje emocija. Na taj se
način primjerice analizira i objašnjava čvrsta povezanost znanja o svijetu i koncepta udaljavanja
s genitivnim kodiranjem glagolskih komplemenata u primjerima tipa stidjeti se koga/čega, dok
se u primjerima tipa ponositi se kim/čim motivacija za instrumentalno kodiranje komplemenata
pronalazi u korelaciji drukčijega afektivnoga iskustva sa shemom paralelizma. Analizom tih i
brojnih drugih primjera želi se nedvosmisleno upozoriti na činjenicu da je padežno kodiranje
glagolskih komplemenata u ovoj skupini semantički motivirano, čvrsto usidreno u znanju o
svijetu i svakodnevnim psihofizičkim iskustvima, a samim time i duboko prožeto prostornim
konceptima.

Ključne riječi

glagoli; emocije; hrvatski jezik; kognitivna lingvistika

Hrčak ID:

74644

URI

https://hrcak.srce.hr/74644

Datum izdavanja:

5.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.825 *