Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Modeliranje epistemičke udaljenosti: glagolski pridjev radni u hrvatskome

Mateusz-Milan Stanojević orcid id orcid.org/0000-0001-7221-5842 ; Filozofski fakultet, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 259 Kb

str. 219-239

preuzimanja: 751

citiraj


Sažetak

Glagolski pridjev radni u hrvatskome se koristi u tvorbi perfekta (on je otišao), pluskvamperfekta
(on je bio otišao), prvog i drugog kondicionala (on bi otišao, on bi bio otišao), futura drugog (ako
budeš otišao) i optativa (živio). Neke hrvatske gramatike (npr. Barić i dr. 1990; Katičić 1991)
tvrde da glagolski pridjev radni izražava gotovost, odnosno jasnu povezanost prošle radnje (koja
je završena) s trenutkom govorenja (usp. npr. Katičić 1986:203–217; Katičić 1991:45–46). Takav
opis ne uspijeva na ujednačen način opisati sve upotrebe glagolskog pridjeva radnog u svim
konstrukcijama. U ovome radu tvrdimo da glagolski pridjev radni izriče epistemičku udaljenost,
i to na dva načina: promjenom uobičajenoga gledišta (DeLancey 1981) u retrospektivno gledište i
opisom svojstva prvog sudionika u lancu događaja (Langacker 1987), čime se iskazuje nestalnost
navedenog svojstva. Takva je analiza u skladu s: (1) konstrukcijama u kojima se glagolski pridjev
radni koristi; (2) strukturnim značajkama konstrukcija u kojima se koristi (npr. mogućnošću
neizricanja pomoćnoga glagola u 3. licu jednine u perfektu); (3) značenjem prezenta, aorista
i glagolskog pridjeva trpnog u hrvatskome; te (4) podacima iz drugih slavenskih jezika. Na
temelju analize tvrdi se da je sustav glagolskih vremena u hrvatskome utemeljen na vidskim
razlikama.

Ključne riječi

glagolski pridjev radni, perfekt, hrvatski jezik

Hrčak ID:

74648

URI

https://hrcak.srce.hr/74648

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.655 *