Pregledni rad
LEŽIŠTA GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anto Gabrić
Boris Šinkovec
Krešimir Sakač
Gordan Kuljak
Sažetak
Pojave i ležišta gipsa nalazimo u velikim krškim poljima (Sinjsko, Vrličko, Petrovo, Kosovo i Kninsko polje), te tektonskim dolinama Zrmanje, Butišnice i Une. Prostorno dislocirane su pojave na Visu i kod Samobora.
Evaporiti (gips i anhidrit) uz prateće krovinske klastite (crveni
pješčenjaci, siltiti i peliti) i karbonate (dolomiti i vapnenci) te šupljikave karbonatne breče (opučnjaci, Rauhwacke) taloženi su tijekom gornjeg perma. Današnji položaj naslaga gomjeg perma rezultat je kompleksnih tektonskih, posebice neotektonskih pokreta i dijapirskih kretanja.
Evaporiti su taloženi u rubnim dijelovima epikontinentalnog marinskog bazena, kada su kontinuiranom progradacijom obale bili stvoreni povoljni uvjeti sabkha i plaja sedimentacije. Gomjopermska starost ovih naslaga u Dalmaciji potvrđena je karakterističnim asocijacijama mineralnog sadržaja i palinološkim odredbama u klastitima te analizama izotopa sumpora u gipsu.
Gips je je važna sirovina u građevinarstvu, proizvodnji cementa, kao i u nizu tehnoloških procesa u sklopu kemijske industrije i drugdje, a dosadašnji rezultati istraživanja osiguravaju gipsu kao mineralnoj sirovini značajne perspektive.
Ključne riječi
gips; anhidrit; evaporiti; klastiti; karbonati; eruptivi; opučnjaci; gomji perm; dijapirizam; tektogeneza; hidratacija; Dalmacija; Lika; Samoborsko gorje
Hrčak ID:
7383
URI
Datum izdavanja:
4.12.2002.
Posjeta: 4.680 *