Izvorni znanstveni članak

Utjecaj šumskouzgojnih zahvata na strukturu i formiranje neprave srži u bukovim sastojinama

Vladimir Račko ; Technical University Zvolen, Faculty of Wood Sciences and Technology, Zvolen, Slovak Republic
Milan Saniga ; Technical University Zvolen, Faculty of Wood Sciences and Technology, Zvolen, Slovak Republic
Igor Čunderlík ; Technical University Zvolen, Faculty of Wood Sciences and Technology, Zvolen, Slovak Republic

Sažetak

Neprava srž (crveno srce) i poremećaji u rastu debla bukovih stabala glavni su fenomeni koji značajno utječu na kvalitetu sirovog drva, a time značajno smanjuju financijsku vrijednost izrađenih sortimenata (Bec ker et al 2005). U posljednje vrijeme velik broj autora istražuje utjecaj uzgajivačkih metoda (njege i obnove sastojina) na kvalitetu drvnih sortimenata s gledišta pojavnosti neprave srži. (Knoke 2003, Kudra et al. 2003, Prka 2003, Schmidt et al. 2005, Kadunc 2006). Ranija istraživanja pokazala su da dob sastojine, promjer debla i sastojinski oblik (Mahler a Höwecke 1991) imaju značajan utjecaj na veličinu i učestalost pojavnosti neprave srži. Održavanje aktivnog parenhima u stanju visoke vlažnosti na presjeku bukovog debla ovisno je o volumenu krošnje stabla. Intenzivne visoke prorede utječu na manju učestalost pojavnosti neprave srži, ako promatramo ciljani prsni promjer od 40 do 50 cm (Kudra et al. 2003, Kadunc 2006). Intenzivne visoke prorede utječu na ranije dostizanje ciljanog promjera debla.
Postoji mnogo čimbenika koji utječu na nastanak i dinamiku širenja neprave srži u bukovim sastojinama. Zbog toga je cilj ovoga rada procijeniti utjecaj različitih šumskouzgojnih zahvata koji utječu na razvoj krošanja stabala, te tako i na pojavnost i raširenost neprave srži uz homogenost sljedećih čimbenika (vrsta sastojine, tip tla, dob, nagib terena, nadmorska visina i sl.).
Kako bi se otklonio utjecaj navedenih čimbenika, odabrane su dvije sastojine koje se nalaze u neposrednoj blizini, dok su uzgojni zahvati u njima bili različiti. U sastojini na istraživačkoj plohi (CMT 513) 1980. godine postavljene su dvije trajne plohe (SPPs). Do 1980. godine bila je njegovana visokom proredom. Godine 1986. i 1991. u sastojini je izvršena selektivna proreda, a od 1991. do 2009. god. dva puta je izvršena preborna sječa u iznosu od 70–80 m3ha-1. Druga sastojina 514 b ima četiri trajne plohe (SPPs) koje su osnovane 1966. godine visokom proredom usmjerenom na maksimalno oslobađanje prostora krošanja odabranih stabala. Intenzitet proreda za razdoblje od 5 godina do 1991. godine bio je na razini 16–18 %. U toj je godini izvršena posljednja proreda s intenzitetom 24–26 % drvne zalihe. Dendrometrijske značajke stabala mjerene su 1986, 1991,1997, 2001. i 2009. godine. Iz obje je sastojine odabrano po 14 stabala starosti u rasponu od 93 do 111 godina (tablice 1 i 2). Nakon rušenja i rezanja kolutova (sekcioniranja debla) na čelima je izmjerena širina neprave srži (RH) i piravosti (DZ).
Iz tablice 3 vidljivo je da se srednje vrijednosti volumena krošanja na istraživanim plohama značajno razlikuju s obzirom na različite metode prorede koje su provedene u protekle 23 godine. Iznimka je posljednje desetljeću 2001–2009. Srednja vrijednost volumena krošnje (razdoblje 1986–2001) za plohu CMT 513 23–35 % je veća nego na plohi CMT 514 b. Daljnje produkcijske značajke istraživanih sastojina vide se iz korelacijskih odnosa između visine stabla i prsnog promjera (slika 3) i između prsnog promjera i volumena krošnje (slika 4). S obzirom na veće srednje vrijednosti volumena krošanja tijekom razvoja, istraživačka ploha CMT 513 (tablica 3) imala je značajno niži stupanj pojavnosti neprave srži (RH) od pojavnosti na plohi 514b (slika 5). Isti faktor (tablica 3) nije značajno utjecao na udjel neprave srži (RH) (tablica 4). Iz tablice 4 također se može vidjeti da je razvoj krošnje utjecao na srednje vrijednosti udjela piravosti (DZ) (tablica 3). Niže vrijednosti veličine piravosti na istraživačkoj plohi CMT 513 prema plohi CMT 514 b (tablica 4) posljedica su prevencije oštećivanja debla, što je dovelo i do smanjenja pojavnosti neprave srži (RH).
Starenjem kambija širina piravosti i bijelji na stablima na obje se istraživačke plohe linearno povećavala (tablica 5). Suprotno tomu, rastom debla (H) oba su se faktora smanjivali (tablica 5). Statistički značajne korelacijske zavisnosti također ukazuju na jak utjecaj navedenih faktora. Analizom kvalitete izrađenih sortimenata (slika 7) potvrđena je viša kvaliteta sortimenata s istraživačke plohe CMT 513 u klasama A i B (STN EN1316-1). Suprotno tomu, udjel klase C bio je značajno niži nego li u sastojini 514 b.
Rezultati istraživanja potvrdili su da stablimično i dugotrajno uzgajanje bukve s krošnjom većom od polovice visine stabla u gornjoj etaži stvara preduvjete za postizanje željenog prsnog promjera od 45 do 50 cm (starost 100 do 110 godina) s vrlo malom pojavnosti neprave srži (RH). Stoga je uzgojne zahvate potrebno usmjeriti na formiranje kvalitetne donje trećine debla, koja prema Bachmanna (1990) predstavlja tek 60 % njegovog volumena, ali 90 % vrijednosti produkcije. Istraživana sastojina CMT 513 imala je značajno nižu učestalost pojavnosti neprave srži (RH) (slika 5). U usporedbi s literaturnim podacima (Mahler and Höwecke 1991) učestalost pojavnosti neprave srži (RH) bila je značajno niža pri sličnim faktorima starosti od 100-120 godina i prsnom promjeru 40–49 cm. Prema Prki (2003), koji je istraživao problematiku obnove bukovih sastojina, učestalost pojavnosti neprave srži bila je oko 50 %. Dobiveni rezultati zbog toga nas upućuju na pretpostavku da se i u zreloj dobi stabala može pozitivno utjecati na odnos širine bijelji i piravosti (DZ). Primjerenim uzgajivačkim zahvatima koji su usmjereni na povećanje volumena i kvalitete krošnje smanjit će se pojavnost neprave srži (tablica 4 i slika 5). To će imati i značajan utjecaj na povećanje kvalitete i cijene izrađenih sortimenata (slika 7).

Ključne riječi

bijelj; Fagus sylvatica L.; neprava srž; piravost; uzgajivački zahvati

Hrčak ID:

75067

URI

https://hrcak.srce.hr/75067

Datum izdavanja:

31.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.899 *