Izvorni znanstveni članak

Izbor staništa i sličnosti zajednica ptica pjevica u šumama parkova prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje

Tamara Kirin ; Dipartimento di tecnologie, ingegneria e scienze dell’Ambiente e delle Foreste (D.A.F.), Università degli Studi della Tuscia, Viterbo, Italy
Jelena Kralj orcid.org/0000-0002-1500-5897 ; Institute of Ornithology, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb
Davor Ćirković ; Institute of Ornithology, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb
Zdravko Dolenec ; Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb

Sažetak

Istraživanja zajednica ptica pjevica šumskih staništa ukazuju da na njihovu strukturu i gustoću populacija mogu utjecati floristička i strukturalna svojstva vegetacije. U ovom istraživanju željeli smo, usporedbom zajednica ptica šumskih staništa dvaju parkova prirode, utvrditi utjecaj florističkih i strukturalnih svojstava vegetacije na zajednicu ptica gnjezdarica. Istraživanje je provedeno tijekom 2006. i 2007. u Parkovima prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje. Šume pokrivaju oko 60 % površineu oba parka, ali su kontinuirane na Medvednici i nešto rascjepkanije na Žumberku. Istraživanje ptica provedeno je metodom prebrojavanja u točki, a uzorkovanje staništa metodom kružnih ploha. Istraživanje je provedeno na ukupno101 točki: 49 na Medvednici i 52 na Žumberku. Pri statističkoj obradi korišteni su neparametrijski testovi (Kruskal–Wallis i Kendal Tau). Udio temeljnice stabala korišten je za određivanje pripadnosti pojedinom šumskim tipu: bukovoj, hrastovoj, mješovitoj listopadnoj i mješovitoj crnogoričnoj šumi. Prosječna temeljnica stabla korištena je kao indikator starosti šume. Istraživanjem je zabilježeno ukupno 27 vrsta ptica pjevica u šumama Medvednice i32 na Žumberku (Tablica 1). Šest vrsta ptica bilo je vezano uz određeni tip šume, s više od 40 % parova zabilježenih u tom šumskom tipu. Diverzitet vrstabio je viši na Žumberku, dok je gustoća populacija ptica pjevica bila veća na Medvednici (Slika 2). Sorensenov indeks pokazao je da zajednice ptica istog tipa šume između dva područja pokazuju znatno veću sličnost nego floristički sastav (Slika 3). Najveća sličnost u zajednicama ptica između dva Parka zabilježena je u bukovim i hrastovim sastojinama. Hrastove sastojine pokazuju najmanju florističku sličnost, ali nemaju značajnih razlika u strukturalnim svojstvima niti u ekološkim skupinama ptica. Bukove sastojine naprotiv pokazuju značajne strukturalne razlike i u njima je, kao i u mješovitim crnogoričnim sastojinama, zabilježena najveća razlika među ekološkim skupinama ptica između dva Parka. Strukturalne razlike tih šuma između dva Parka su rezultat različite starosti sastojina, a ptice su imale veće gustoće u starijim šu-mama. Među strukturalnim svojstvima vegetacije, ona vezana uz starost šume (prosječna temeljnica i broj mladih stabala) bile su značajno korelirane s ukupnom gustoćom populacija pjevica i s gustoćom različitih ekoloških skupina. Zaključak je ovog istraživanja da floristički sastav šuma ima utjecaj na odabir tipa šume u kojoj će se neke vrste ptica pjevica gnijezditi, dok na odabir samog područja gniježđenja veći utjecaj imaju strukturalna svojstva šume.

Ključne riječi

Parkovi prirode; struktura vegetacije; šumska staništa; zajednice ptica pjevica

Hrčak ID:

75070

URI

https://hrcak.srce.hr/75070

Datum izdavanja:

31.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.571 *