Bogoslovska smotra, Vol. 81 No. 4, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Socijalni i gospodarski vid supsidijarnosti: mogućnosti i potrebe u Hrvatskoj
Josip Grbac
; Teologija u Rijeci - Područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Nakon što je autor u jednom prethodnom danku iznio načela teoretskog utemeljenja supsidijarnosti u društvenom i političkom životu, u ovom radu sagledava konkretne mogućnosti ostvarenja tog načela u Hrvatskoj na socijalnom i gospodarskom planu. U prvom dijelu rada koriste se podatci empirijskog istraživanja o supsidijarnosti u Hrvatskoj koje je provedeno 2009. godine. Ti podatci ukazuju na to da je pojam supsidijarnosti relativno nepoznat u Hrvatskoj, ali i na to da kod hrvatskih građana postoji spremnost za supsidijarni zaokret u funkcioniranju države i društva. To se očituje pogotovo u tomu da mlađe generacije građana i oni s višim stupnjem obrazovanja pokazuju najviše zanimanja za jače supsidijarno funkcioniranje društva. Oni uviđaju važnost uloge civilnog društva i raznih udruga građana, kao i pojedinaca, u preuzimanju mnogih socijalnih služba koje su dosad bile uglavnom u nadležnosti države, spremni su za uključivanje nižih instancija i u sustav odlučivanja na planu gospodarstva te uviđaju potrebu da se načelo supsidijarnosti shvati kao dio općeg dobra. U drugom dijelu rada razmatraju se konkretne perspektive supsidijarnosti u Hrvatskoj, i to na nekoliko razina: pitanje nepoznavanja pojma supsidijarnosti, što sa sobom nosi problem uključivanja pojma supsidijarnosti u programe obrazovanja; pitanje zakonskih odredaba o supsidijarnosti koje su u Hrvatskoj uglavnom zadovoljavajuće kada postavljaju generalne okvire uspostave supsidijarnosti, a manje efikasne kada se radi o konkretnoj primjeni; pitanje decentralizacije i važnosti ljudskog potencijala gdje se upozorava na neke probleme decentralizacije, ali i na nedovoljno obrazovanje ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali supsidijarno djelovati; pitanje isuviše fragmentarne teritorijalne organizacije Hrvatske gdje mnoge lokalne zajednice nisu sposobne preuzeti svoj dio odgovornosti; pitanje nedovoljnog razvoja civilnog društva bez kojega je nemoguće ostvariti supsidijarnost; pitanje fiskalne decentralizacije koja bi trebala činiti osnovu supsidijarnosti, no ona osim vertikalne dimenzije gdje država dodjeljuje sredstva lokalnim sredinama zahtijeva i razvoj horizontalne dimenzije koja u Hrvatskoj uvelike nedostaje; konačno, pitanje perspektive supsidijarnosti u gospodarstvu, gdje se radi o tome da na taj način gospodarstvo postane socijalno osjetljivo i svojevrsni partner socijalnoj politici.
Ključne riječi
supsidijarnost; civilne udruge; opće dobro; gospodarstvo; zakon; decentralizacija; civilno društvo; lokalna samouprava
Hrčak ID:
76012
URI
Datum izdavanja:
11.1.2012.
Posjeta: 1.295 *