Bogoslovska smotra, Vol. 81 No. 4, 2011.
Pregledni rad
Elementi hrvatske društveno-političke scene u svjetlu načela supsidijarnosti
Nenad Malović
orcid.org/0000-0001-6986-3582
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U članku se na temelju istraživanja provedenog u okviru projekta »Supsidijarnost u hrvatskom društvu« pokušava iščitati stanje u hrvatskom društvu s obzirom na supsidijarnost pod političko-društvenim vidom. Pretpostavka i polazište supsidijarnosti je pozitivna antropologija: ljudska osoba i obitelj. Supsidijarnost pretpostavlja čovjekovu svijest o osobnoj odgovornosti za sebe i zajednicu u kojoj živi, volju za angažmanom za zajedničko dobro i osjećaj efikasnosti takve zauzetosti. Analiza istraživanja započinje pitanjem povjerenja građana u različite institucije gdje se pokazalo da najmanje povjerenja građani imaju u državne institucije dok veliko povjerenje imaju u sebe same. Kao hendikep u razvoju supsidijarnosti prepoznaje se neprirodni tijek i preskakanje druge reforme demokracije koja je trebala stvoriti uvjete za treću reformu koja se javlja kao odgovor na transnacionalne gremije. Prevelika očekivanja od države da rješava probleme koji se tiču svakodnevnog života izvlače na površinu naslijeđe dugotrajnog života u totalitarnom režimu. To se ogleda i u stupnju (ne)razvijenosti civilnog društva u Hrvatskoj. Budući da bi civilno društvo trebalo biti subjekt supsidijarnosti, može se zaključiti da takav subjekt u Hrvatskoj ne postoji. Ipak, postoji određena socijalna osjetljivost koja se povezuje sa zadaćama udruga civilnog društva, što daje naslutiti jedan pozitivni, primarni potencijal za razvoj supsidijarnosti te skreće pozornost na važnost građanskih vrlina u tom procesu. U Hrvatskoj, međutim, nije dovoljno razvijena svijest o važnosti civilnog društva i dobrovoljnog angažmana građana za zajedničko dobro što je vidljivo iz visokog postotka ispitanika koji nisu članovi nijedne udruge. To je pak posljedica osobnog osjećaja nemoći glede sudjelovanja u važnim odlukama bilo na lokalnoj bilo na regionalnoj bilo državnoj razini. Zaključno se konstatira nepostojanje supsidijarnosti u hrvatskom društvu, ali i postojanje pretpolitičkih preduvjeta za njezin razvoj uz ozbiljan angažman države, odnosno političkih elita.
Ključne riječi
supsidijarnost; povjerenje u institucije; civilno društvo; reforma demokracije; građanska vrlina
Hrčak ID:
76046
URI
Datum izdavanja:
11.1.2012.
Posjeta: 1.894 *