Pregledni rad
Kominterna i forsiranje antifašističkog ustanka u Hrvatskoj 1941. – slučaj Kerestinec
Davor Kovačić
; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Napadom Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941. Moskva je htjela da se na području Hrvatske, kao i cijele Jugoslavije, vodi borba diverzantskim akcijama po gradovima, rušenjem željezničkih pruga i putova kako bi se olakšala borba Crvene armije na Istočnom bojištu. Rukovodstvo Komunističke partije Hrvatske (KPH) od napada Njemačke na SSSR bilo je zaokupljeno poduzimanjem oružanih akcija, odnosno diverzija i sabotaža. Zato je započelo s intenzivnim pripremama za akciju oslobađanja zatvorenika iz koncentracijskog logora Kerestinec, ali one su zaustavljene kada je Mjesni komitet (MK) u Zagrebu već obavio pripreme po napucima Josipa Kopiniča, rukovoditelja ilegalne radiostanice koja je kao obavještajni punkt rukovodstva Kominterne u Moskvi održavala vezu s njom. Nakon neuspjele akcije oslobađanja zatočenika iz Kerestinca rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) odlučilo je da se težište borbe na cijelom području bivše Jugoslavije premjesti izvan gradova, gdje je neprijatelj bio najjači. Rukovodstvo KPH počelo je nakon toga provoditi tu odluku na području Hrvatske.
Ključne riječi
Kominterna; Josip Kopinič; CK KPJ; CK KPH; MK Zagreb; koncentracijski logor Kerestinec
Hrčak ID:
76763
URI
Datum izdavanja:
30.12.2011.
Posjeta: 3.033 *