Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Struktura kore na području Istre određena na temelju analize funkcija prijemnika

Jasna Orešković ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Franjo Šumanovac ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Endre Hegedus ; Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary, Budapest, Hungary


Puni tekst: engleski pdf 8.986 Kb

str. 247-263

preuzimanja: 401

citiraj


Sažetak

Struktura Zemljine kore na području Istre određena je ispod tri privremene seizmičke stanice postavljene u okviru projekta pasivnih seizmičkih istraživanja ALPASS-DIPS (Alpine Lithosphere and Upper Mantle PASsive Seismic Monitoring – DInarides-Pannonian Segment). Stanice su se nalazile na sjeveroistočnom rubu Jadranske mikroploče u području sjevernog Jadrana. Nova saznanja o građi kore u Istri doprinijet će pojašnjenju današnjih tektonskih odnosa na širem području, posebno kontaktu Jadranske mikroploče i Europske ploče. Seizmogrami dalekih potresa analizirani su metodom P funkcija prijemnika, koja omogućava definiranje diskontinuiteta u kori i gornjem plaštu neposredno ispod stanice. Pored funkcija prijemnika izvedeno je i jednodimenzionalno modeliranje kako bi se detaljnije definirala struktura kore. Rezultat su modeli brzina S-valova u kori i gornjem plaštu ispod stanica. Izračunate funkcije prijemnika na sve tri stanice pokazuju tri konvertirane faze u prvih 5 s nakon direktnog P-vala. One ukazuju na postojanje tri diskontinuiteta brzina u kori, i to diskontinuitet u najplićem dijelu gornje kore, diskontinuitet na granici gornje i donje kore te Mohorovičićev diskontinuitet. Rezultati modeliranja na sve tri stanice u Istri pokazuju da se na dubini između 2 i 8 km nalazi sloj velike brzine. Uzrok velikih brzina mogla bi biti karbonatna platforma, odnosno izmjene anhidrita i dolomita koji imaju velike seizmičke brzine. Granica gornje i donje kore definirana je na dubini između 18 i 20 km. Modeli brzina S-valova pokazuju smanjenje dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta od 43 km u sjevernom dijelu Istre, do 37 km u jugoistočnom dijelu Istre.

Ključne riječi

Istra; struktura kore; P funkcije prijemnika; modeliranje

Hrčak ID:

76935

URI

https://hrcak.srce.hr/76935

Datum izdavanja:

31.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.561 *