Izvorni znanstveni članak
Prilozi poznavanju nekih aspekata ekohistorije šireg područja oko Garića u 17. stoljeću
Hrvoje Petrić
orcid.org/0000-0001-6814-0913
; Filozofski fakulet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U ovom radu predstavljen je međuodnos ljudi i okoliša na primjeru prostora šireg područja oko Garića s težištem na 17. stoljeću. Osim ekohistorijskih aspekata, u radu se prate promjene u organizaciji prostora na sjevernome dijelu Moslavačke gore Varaždinskoga generalata (šire područje oko Garića), koji je tijekom 17. stoljeća bio pogranična regija na imperijalnoj habsburško-osmanskoj granici. Autor je utvrdio kako se Moslavačka gora u 17. stoljeću nazivala najčešće Garjevica (što je danas naziv za šumu koja se prostire oko Garića). Primjerice 1639. naziva se Mons Garabiz, 1657. – Grabaiza Gebürg, 1673. – Garievitza M., a tek na Cantellijevoj karti iz 1690. spominju se dva naziva Gariewitza M. i Claudius M. Valvasor krajem 17. stoljeća ponovno spominje samo naziv Garievitza Mons. Od sredine 16. do prvih desetljeća 17. stoljeća o prostoru istočno od Ivanića (odnosno Sv. Križa) prema rijeci Ilovi možemo govoriti kao o „ničijoj zemlji“. Zanimljivo je da se tijekom 17. stoljeća na prostoru „ničije zemlje“ postupno počinju osnivati nova sela s habsburške strane, a možda i na pograničnom području Osmanskoga Carstva. Kao i u drugim dijelovima Varaždinskoga generalata, i u moslavačkom dijelu može se uočiti trend naseljavanja katoličkog stanovništva neposredno uz granicu s Osmanskim Carstvom.
Ključne riječi
Garić; ekohistorijski aspekt; Moslavačka gora; habsburškoosmanska granica
Hrčak ID:
76991
URI
Datum izdavanja:
30.12.2011.
Posjeta: 1.464 *