Izvorni znanstveni članak
STANJE I ISKORIŠTENOST RIBLJEG FONDA U RIJECI SAVI OD PODSUSEDA DO STRELEČKOG
Dobrila Habeković
; Institut za stočarstvo i mljekarstvo, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Josip Papović
; Istraživačko-razvojni centar za ribarstvo, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Sažetak
Prije pregrađivanja rijeke Save i gradnje hidroelektrane .na dionici od Podsuseda do Strelečkog obavljena su ihtiološka istraživanja kako bi .se ustanovilo postojeće stanje ihtiofaune.
Istraživanja su obuhvatila ulov riba različitim ribolovnim alatima u jednokratnom uzimanju uzoraka u ljetnom razdoblju godine 1985. pri vrlo niskom vodostaju na četiri karakteristične postaje (I - Zaprešić, II - Jankomir i Jarun, III - Ivanja Reka, IV - Tišina).
Utvrđeno je kvalitativno i kvantitativno stanje ribljega fonda, prirasti i ihtiomasa, te iskorištenost ribolovom.
Na području I. postaje obitavaju prijelazno-nizinske vrste riba. Prisutno je oko 30 vrsta riba, a najbrojnija je porodica šaranskih vrsta riba. To je područje u kojem prevladava klen (tabl. 1-3). Područje je oskudno plemenitim vrstama riba. Prosječni godišnji prirast u ovom dijelu toka Save iznose 32 kg/ha, a biomasa je riba 65 kg/ha.
Na području II. postaje prethodno se ulijeva rijeka Krapina (često vrlo zagađena) koja znatno utječe na stanje u tom dijelu rijeke. Prisutne su iste vrste riba (tabl. 4-6) kao na prethodnom, uzvodnijem području, a pridružuju im se ribe nizinskih tokova (jez). Prirasti su riba 30 kg/ha, a ihtiomasa 60 kg/ha.
Na području III. postaje rijeka Sava sve više poprima obilježje nizinske rijeke.
Područje je bogato mješovitim ribljim populacijama i naseljava ga oko 40 vrsta riba. Prevladavaju šaranske vrste. Prevladavaju klen i jez (tabl. 7-9). Prosječni su godišnji prirasti oko 50 kg/ha, a ukupna masa iznosi 100 kg/ha.
Nizvodnije područje IV. postaje naseljavaju ribe značajne za mrensko-šaransko područje. Još uvijek ima dosta klena, podusta i jeza te ostalih vrsta riba (tabl. 10-12). To je područje pod izrazitim utjecajem zagađenosti, sto se evidentno odražava na strukturi ribljeg fonda. Ihtiomasa riba procjenjuje se :na 70 kg/ha, a godišnji prirast na 30 kg/ha.
Sastav populacija riba prema indeksu sličnosti vidi se na tabl. 13. i 14.
U gospodarskome smislu, područja postaje I. i II. pripadaju Zajednici sportskih ribolovnih društava Zagreb. Gospodarenje na posljednja dva područja postaje III. i IV. vrse Zajednice sportskih ribolovnih društava Zagreb, Ivanić-Grad i Sisak.
U eksploataciji ribljim fondom (prema ribolovnim područjima tabl. 15. i 16) prevladavaju sportsko-rekreativni ribolovci s 99;6% koji u ukupnom ulovu sudjeluju sa 75%. Individualni privatni ribolovci (0,4%) sudjeluju u ukupnome ulovu ribljeg fonda s 25% na II, III. i IV. području Save.
Ključne riječi
ihtiofauna; rijeka Sava; Podsused; Strelečko
Hrčak ID:
77093
URI
Datum izdavanja:
22.5.1991.
Posjeta: 2.008 *