Stručni rad
Razlike u razvijenosti regija u Hrvatskoj - s posebnim osvrtom na Koprivničko-križevačku županiju
Dragutin Feletar
; Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb - redoviti profesor u miru
Sažetak
I nakon državnog osamostaljenja (1991.), Hrvatska se prema relevantnim ekonomskim i demografskim pokazateljima nastavila regionalno neravnomjerno razvijati. Prvenstveno zbog nastavljanja dosta intenzivnog procesa deruralizacije, razlike između pojedinih regija u zadnjih petnaestak godina još se i povećavaju. Tom procesu znatno je pridonio i rat (1991.-1995.), koji je krajeve uz granicu prema Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori stavio u još nepovoljniji gospodarski položaj. Koncentracijom najproduktivnijeg stanovništva, kapitala i vlasti, Zagreb postaje posve dominantna točka Hrvatske. Stoga, usprkos poželjnom i planiranom policentričnom razvoju, u stvarnosti sve više prevladava monocentrizam Zagreba i njegove gravitacijske zone (i donekle Rijeke, Splita i Osijeka). Hrvatska danas ima, zapravo, dvije osnovne razvojne osovine: 1. Zapadna - od Međimurja preko Zagreba do Rijeke i Pule, te 2. Obalna crta Jadranskog mora - od Umaga do Cavtata. Svi ostali krajevi Hrvatske ekonomski, pa i demografski, znatno zaostaju. Može se prognozirati da će se te regionalne razlike slijedećih godina još i povećavati. U kontekstu tih promjena, prostor Koprivničko-križevačke županije nalazi se u gornjem dijelu tablice prema razvijenosti hrvatksih županija. U nekim bitnim gospodarskim pokazateljima, kao što je primjerice bruto društveni proizvod po stanovniku, ova županija nalazi se tik uz bok najrazvijenijima (nalazi se na 4. mjestu).
Ključne riječi
razvoj; monocentrizam; policentrizam; razvojna osovina; gospodarstvo; deruralizacija; županija
Hrčak ID:
78454
URI
Datum izdavanja:
1.11.2005.
Posjeta: 2.733 *