Izvorni znanstveni članak
Epidemiološki i virološki nadzor influence i influenci slične bolesti u Sloveniji
Katarina Prosenc
Maja Sočan
Sažetak
Broj pacijenata s akutnom dišnom zarazom naglo se povećava nakon što se u populaciji počinje javljati virus influence. Kao posljedica toga javlja se povećana stopa hospitalizacije i mortaliteta. Nekoliko pokazatelja može se rabiti za mjerenje pojave popratnih bolesti vezanih uz influencu: stopa pojavnosti influenci slične bolesti ili akutne dišne bolesti, stopa nespecifičnog i specifičnog mortaliteta, bolovanje ili promatranje povećane potrošnje lijekova. Dva su pokazate-lja mjerena u Sloveniji od 1999.: pojava bolesti slične influenci i stopa pojave akutne dišne bolesti na oko 4% populacije.
Lančana reakcija polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR) bila je rabljena kao pregledna metoda za dokaz virusa influence, respiratornog sincicijskog virusa, adenovirusa i enterovirusa u obriscima nosa i/ili žrijela. Svi pozitivni uzorci bili su zatim nacijepljeni na odgovarajuće stanične linije. RT-PCR je bio upotrijebljen za brzo određivanje hemaglutinina (H1, H3) i neuraminidaze (N1, N2) virusa influence A. Antigenski podtipovi izdvojenih virusa na staničnim kulturama određeni su pomoću testa inhibicije hemaglutinacije te potvrđeni u Europskom referentnom centru za influencu Svjetske zdravstvene organizacije.
U sezoni 2004./2005. stopa pojavnosti bolesti slične influenci bila je najveća u 5., 6. i 7. tjednu 2005., kada je dostigla svoj vrhunac (392/100000). Najviša incidencija akutne dišne bolesti ustanovljena je u razdoblju od 31. siječnja do 6. veljače i na toj je razini ostala sljedeća dva tjedna. Uzorci su bili uzeti od 793 bolesnika s kliničkim znakovima bolesti slične influenci. Virus influence A i B bio je dokazan u 15,2% pacijenata. Trećina slučajeva influence bila je uzrokovana podtipom H1N1 dok su ostali bili uzrokovani podtipom H3N2. Enterovirusne infekcije bile su relativno česte u prošloj sezoni (u 15,8% pacijenata). Izolati virusa influence bili su slični onima izdvojenima u drugim europskim zemljama i pripadali su serotipovima A/H3N2/California/7/2004 (A/H3N2/Fujian/441/2002-slični virusi), A/H1N1/New Caledonia/20/99 and B/Jiangsu/10/03 (B/Shanghai/361/2002-slični virusi).
Dominantni virus influence u Europi i SAD-u bio je podtip A H3N2. Pojavnost akutne dišne bolesti i/ili influenci slične bolesti bila je veća u usporedbi s prethodnom sezonom u većini europskih zemalja (uključujući i Sloveniju).
Ključne riječi
Bolest slična influenci; Akutne dišne infekcije; Influenca A; Influenca B; RT-PCR
Hrčak ID:
7742
URI
Datum izdavanja:
25.11.2006.
Posjeta: 1.327 *