Izvorni znanstveni članak
Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog: u prigodi 340. obljetnice nastanka Zriniane
Zvonimir Bartolić
; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu, Čakovec
Sažetak
Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog, poznata pod imenom Zriniana, nastala je u 16. i 17. stoljeću. Najveći broj knjiga potječe iz tog razdoblja, iako ima i djela koja su u nju ušla kasnije. Utemeljitelj i vlasnik knjižnice bio je hrvatski ban i pjesnik Nikola Zrinski (1620. - 1664.). Oficijelnim početkom knjižnice, premda je ona zasigurno starija, može se smatrati godina 1662. kada je po naputku i osobnoj koncepciji Nikole Zrinskog izvršena stručna klasifikacija knjiga te izrađen katalog knjižnice, »Catalogus omnium librorum bibliothecae csaktorniensis excellentissimi atque illustrissimi domini comitis Nicolai a Zrinio bani. Anno Domini 1662. die 10. octobris«. Taj katalog, sastavljen na latinskom jeziku, sam po sebi je raritetne vrijednosti i očuvan je do danas. Nakon smrti Nikole Zrinskog knjižnicu je naslijedio njegov sin Adam Zrinski (1662. - 1691.), koji je 19. kolovoza 1691. kao potpukovnik konjanika oklopnika poginuo u velikoj Slankamenskoj bici. Njegova udovica Marija Katarina (r. Lambert) godine 1692. preudala se za Maximiliana Arnošta II. z Vlašime. Tada je knjižnica prenesena u dvorac Bitov (Vöttau) u južnoj Moravskoj, danas Republika Češka. U tom dvorcu knjižnica se nalazila sve do 1890. kada ju je otkupio bečki antikvar Sigismund Kende. Godine 1893. Knjižnicu je za 12.000 forinti otkupila Hrvatska zemaljska vlada i predala je na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Cjelokupni fond čakovečke knjižnice Nikole Zrinskog, zajedno s rukopisima među kojima se nalazi i Nikolin rukopis »Adrijanskoga mora sirene«, sadrži 731 bibliotečnu jedinicu velike raritetne vrijednosti. U taj broj uračunate su i knjige za koje je utvrđeno da su Zriniani pripadale, kao i one koje su se u trenutku kupnje u njoj zatekle. Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog, Zriniana, očuvana je gotovo na čudesan način. Tu najvredniju hrvatsku knjižnicu starijega razdoblja spasilo je preseljenje u Bitov. Da se to kojim slučajem nije dogodilo, najvjerojatnije bi bila doživjela sudbinu knjižnoga fonda njegova brata, hrvatskoga bana i pjesnika, Petra Zrinskog te njegove supruge, banice i pjesnikinje, Katarine Zrinski Frankopan (1625. - 1673.). Njihove knjige, kao i knjige pjesnika Frana Krste Frankopana (1643. - 1671.), nakon smaknuća i konfiksacije 1671. godine bile su razgrabljene i uništene.
Ključne riječi
Zriniana; knjižnica; knjiga; opsida; sirena; Zrinski; pjesnik; ban; Čakovec; Hrvatska; hrvatski
Hrčak ID:
79118
URI
Datum izdavanja:
1.6.2002.
Posjeta: 3.935 *