Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta - nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara

Katarina Horvat-Levaj


Puni tekst: hrvatski pdf 5.866 Kb

str. 189-218

preuzimanja: 1.239

citiraj


Sažetak

Ilija Katičić (1647-1728) zauzima posebno mjesto u okviru obnove Dubrovnika nakon potresa 1667. godine. Kao posljednji voditelj gradnje katedrale, naslijedio je na toj poziciji talijanske državne arhitekte, pridonijevši tako ponovnoj afirmaciji domaćih graditelja i klesara. No, usponu do navedene prestižne pozicije, nagrađene titulom protomagistra svih javnih gradnji (1713.), prethodio je dugotrajni rad na različitim (dosada nepoznatim) dubrovačkim graditeljskim i klesarskim zadacima, od crkve Domino i oltara u crkvi Karmen do Kneževa dvora i tvrđave sv. Ivana. Došavši obnovom katedrale u izravni kontakt s inovacijama svoga prethodnika, sicilijanskog arhitekta Tommasa Napolija, Katičić je sudjelovao u širenju novih baroknih formi u Dubrovniku, što potvrđuju izvori bilježeći njegove daljnje javne i privatne angažmane (općinske kuće na Placi, privatna kuća na Pilama). Ujedno, kao priznati graditelj, navedena je dubrovačka iskustva prenio u susjednu Boku kotorsku, gdje se na poziv peraške općine javlja kao projektant svetišta s kupolom prigrađenom uz crkvu Gospe od Škrpjela (1720.) na otočiću ispred Perasta. Na temelju te posljednje sačuvane Katičićeve realizacije moguće je iznijeti hipotezu o njegovoj umjetničkoj osobnosti koju obilježava skladno objedinjavanje renesansnog nasljeđa i baroknih plastičkih inovacija.

Ključne riječi

Hrčak ID:

7759

URI

https://hrcak.srce.hr/7759

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.412 *