Izvorni znanstveni članak

»Prvi markgrofov rat« i Frankopani

Robert Kurelić ; Odjel za humanističke znanosti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sažetak

U povijesti grada Nürnberga ostao je zapamćen »prvi markgrofov rat« (1449–1453) u kojem je brandenburški markgrof Albert Ahilej pokušao ostvariti dugogodišnje pretenzije svoje dinastije o vlasti nad slobodnim carskim gradom. Za hrvatsku je historiografiju od posebite važnosti što se u Nürnberškoj kronici nalazi lista saveznika moćnog markgrofa koji su gradu objavili rat u jesen 1449. godine, a među kojima nalazimo i trojicu Frankopana: Sigismunda, Dujma i Martina. Oni su navedeni kao saveznici grofa Ulrika Celjskog, tada jednog od najmoćnijih velikaša u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. Ova kratka i lokalizirana epizoda u povijesti Svetog rimskog carstva ocrtava složen kolorit političkih odnosa u kojima su se Frankopani nalazili sredinom petnaestog stoljeća kada je knez Stjepan, Bernardinov otac, postupno stjecao primat među svojom monogobrojnom braćom. Iako su i Stjepan i Bernardin ostali upamćeni kao vjerni saveznici i pristaše Matije Korvina, to nikako nije bio slučaj sa svim prvacima frankopanske dinastije, niti je ta vjernost bila neprekidna. Prvi markgrofov rat samo je djelić mozaika koji se u desetljećima od smrti Sigismunda Luksemburškog do smrti Matije Korvina sastoji od stalnih previranja među Frankopanima koji pokušavaju pronaći modus vivendi u trokutu između svetorimskog cara, ugarsko-hrvatskog kralja i Venecije s jedne, te rastuće osmanske opasnosti s druge strane.

Ključne riječi

Frankopani; Nürnberg; markgrof Albert III. Ahilej

Hrčak ID:

79727

URI

https://hrcak.srce.hr/79727

Datum izdavanja:

1.1.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.101 *