Izvorni znanstveni članak

Prostorna distribucija populacija sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz Dravu

Győző F. Horváth ; University of Pécs, Institute of Biology, Department of Animal Ecology, H-7624 Pécs, Ifjúság u. 6., Hungary
Dávid Schäffer ; University of Pécs, Institute of Biology, Department of Animal Ecology, H-7624 Pécs, Ifjúság u. 6., Hungary
Ákos Pogány ; Eötvös Lóránd University, Institute of Biology, Department of Ethology, H-1117 Budapest, Pázmány Péter sétány 1
Dániel Tóth ; University of Pécs, Institute of Biology, Department of Animal Ecology, H-7624 Pécs, Ifjúság u. 6., Hungary

Sažetak

Sitni sisavci igraju značajnu ulogu u poplavnoj šumi (Cockle & Richardson 2003), s obzirom da su primarni plijen mnogim grabežljivcima (Kelsey & West 1998, Hanski et al. 2001), preko selektivne herbivorije i rasprostiranja sjemena neki od njih utječu na sastav biljnih zajednica, pa čak i na plodnost tla (Sirotnak 2000), a preko ishrane i kopanja podzemnih tunela imaju ulogu u mreži ishrane (Wijnhoven et al. 2005, 2006). Sitni sisavci važni su čimbenici u obnovi šuma (Heroldová 2007, 2008, Suchomel 2008). Isto tako važan vanjski čimbenik okoliša u ekosustavu poplavne šume su periodične poplave, koje negativno djeluju na populacije sitnih sisavaca, s obzirom da rezultiraju velikom smrtnošću, a prisutnost sitnih sisavaca ograničavaju na uzdignutije terene (Pachinger & Haferkorn 1998, Andersen et al. 2000, Wijnhoven et al. 2005). U ovome radu prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja prostorne distribucije sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz rijeku Dravu. Rijeka Drava, kao ekološki koridor i kontinuirani sustav staništa, ugrožena je utjecajima čovjeka (npr. iskapanje šljunka i pijeska, gospodarenje šumama kao što su sječa i krčenje šuma), unatoč tomu što je rijeka cijelom dužinom dio Nacionalnog Parka Dunav-Drava i pripada mreži Natura 2000.
Sitni sisavci lovljeni su klopkama-živolovkama, a korištena je metoda ulov-markiranje-ponovni ulov (capture-mark-recapture – CMR) s intervalima lovljenja od pet noći. Uzorkovanje je provedeno u blizini sela Vízvár, uz Dravu u poplavnoj mekoj lišćarskoj šumi vrbe i topole (Salici-Populetum) (46°5’N, 17°13’E). Na prostoru između rijeke Drave i riječne terase, u poplavnoj šumi koju presjeca šumski put, postavljeno je šest linijskih transekata sa po10 klopki. Transekti su bili udaljeni jedan od drugog 10 m, a pružali su se s jedne strane u smijeru paralelno s Dravom, okomito na šumski put, a s druge strane puta u smijeru riječne terase (Slika 1). Monitoring je obavljan u razdoblju između dva iznimno visoka vodostaja (studeni 2000 i lipanj 2004), u usporedbi s proljetnim i jesenjim srednjim vodnim valom, karakterističnim za Dravu.
U statističku analizu uvrstili smo 4 karakteristične vrste koje su bile prisutne u sve tri godine istaživanja. Šumska rovka Sorex araneus (Linnaeus, 1758) bila je stalno prisutna i s relativno većom abundancijom bili su prisutni primjerci triju vrsta glodavaca: prugasti poljski miš Apodemus agrarius (Pallas, 1771), žutogrli šumski miš Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) i riđa voluharica Myodes glareolus (Schreber, 1780). Istraživali smo vezanost ovih četiriju dominantnih vrsta za prostor u šumi sa dvije strane šumskog puta, povezanost vrsta u prostoru, kao i udaljenost kretanja jedinki koje pripadaju populacijama ovih vrsta.
U razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježili smo prisutnost 5 vrsta rovki i 5 vrsta glodavaca. Zajednica sitnih sisavaca u poplavnoj šumi, kao i vrijednosti abundancije pojedinih vrsta razlikovala se u trima godinama istraživanja (Tablica 1). Tijekom tri godine determinirano je 949 jedinki sitnih sisavaca, a broj jedinki ulovljenih u različitim godinama statistički se razlikovao. Usporedba vrijednosti ulova s visinom vodostaja, ukazuje na mogućnost da je na iznimno velik broj ulovljenih primjeraka tijekom 2002. godine utjecao ekstremno nizak vodostaj rijeke Drave u siječnju (38.06 mBf), što je bio najveći pad vodostaja u razdoblju između dviju poplava (Slika 2). Pomoću Kruskal-Wallis testa pokazane su u svakoj godini značajne razlike između vrijednosti učestalosti četiriju istraživanih vrsta. Uspoređujući podatke o ukupnom broju godišnje uhvaćenih primjeraka, ustanovili smo da je u razdoblju od tri godine broj ulovljenih primjeraka žutogrlih šumskih miševa (Apodemus flavicollis) bio približno sličan, dok se broj ulovljenih jedinki ostalih triju vrsta značajno razlikovao među godinama (Slika 3). Dvije Apodemus vrste na sličan su način koristile prostor, tijekom 2002. godine jedinke obiju vrsta izbjegavale su prostor između rijeke Drave i šumskog puta, dok su pokazivale signifikantnu pozitivnu preferenciju u korištenju prostora između puta i terase (Slika 4).
Korištenje prostora četiriju vrsta i njihovo preklapanje određivali smo prema mreži koju smo dobili projektiranjem pojedinih klopki u prostor. Signifikantne vrijednosti prostornih asocijacija u svim slučajevima bile su pozitivne (Tablica 2), što ukazuje na veliko preklapanje, te na zajedničko korištenje prostora. Na temelju trogodišnjih uzoraka najveće razlike u udaljenosti kretanja ustanovili smo kod prugastih poljskih miševa (A. agrarius), a srednje vrijednosti udaljenosti kretanja bile su u porastu iz godine u godinu. Najujednačenije i ujedno najveće srednje distance kretanja ustanovili smo za žutogrle šumske miševe (A. flavicollis), dok su se riđe voluharice (M. glareolus) kretale na mnogo manjim udaljenostima (Slika 5). Na temelju vrijednosti dobivenih metodom ulov-markiranje-ponovni ulov, ustanovili smo da su se žutogrli šumski miševi (A. flavicollis) kretali signifikantno dalje nego li jedinke prugastih poljskih miševa (A. agrarius) i riđih voluharica (M. glareolus).
Dugogodišnja botanička istraživanja na poplavnom području uz rijeku Dravu u različitim sastojinama vrbe pokazala su da se fitocenološke karakteristike biljnih zajednica mijenjaju iz godine u godine (Juhász & Dénes 2005). Sitni sisavci brzo reagiraju na ove promjene, te se mogu koristiti u istraživanjima kao indikatori promjena u strukturi šumskih zajednicama koje su izazvane prirodnim ili antropogenim utjecajima.

Ključne riječi

poplavna šuma; prostorna povezanost; sitni sisavci; ulov-markiranje-ponovni ulov

Hrčak ID:

81072

URI

https://hrcak.srce.hr/81072

Datum izdavanja:

30.4.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.137 *