Izvorni znanstveni članak

Krivulje indeksa staništa za pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) na planini Belasici

Tzvetan Zlatanov ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria
Ivaylo Velichkov ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria
Georgi Hinkov ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria
Margarita Georgieva ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria
Olafur Eggertsson ; Iceland Forest Research, Mogilsa, Is-116 Reykjavik, Iceland
Saevar Hreidarsson ; The Agricultural University Of Iceland, Is-311 Borgarnes, Iceland
Magdalena Zlatanova ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria
Georgi Georgiev ; Forest Research Institute – Sofia, 132 St. Kliment Ohridski blvd., 1756 Sofia, Bulgaria

Sažetak

U ovome su radu jednadžbe rasta koje su razvili Richards (jednadžba 1), Lundqvist-Korf (jednadžba 2) i Hossfeld (jednadžba 3) upotrijebljene za modeliranje dominantne visine populacije stabala pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) sa sjevernih ekspozicija planine Belasitsa u jugozapadnoj Bugarskoj. Mogućnost predikcije dominantnih visina pomoću izrađenih modela procijenjena je koristeći kvantitativne i kvalitativne kriterije. Uklapanje linije izjednačenja svakoga modela procijenjena je pomoću koeficijenta determinacije R2, F-testa značajnosti regresije i t-testa značajnosti parametara modela. Nadalje, modeli su međusobno uspoređeni kroz evaluaciju standardne pogreške modela (S_y) i AIC kriterija (Akaike’s Information Criteria). Linije svih upotrijebljenih funkcija rasta zadovoljavajuće naliježu na podatke ovisnosti visine o starosti. Uklapanje linija izjednačenja za sve je modele statistički značajno na razini α < 0.01, pri čemu se objašnjava najmanje 60 % cjelokupne varijabilnosti dominantne visine stabala pitomoga kestena. Funkcija Richardsa pokazala je marginalno bolje rezultate od ostala dva modela s koeficijentom determinacije od R2 = 0.62 (tablica 1). Ovaj je model također imao i najmanje vrijednosti standardne pogreške (S_y) i AIC kriterija. Nadalje, funkcije Lundqvist-Korfa i Hossfelda daju krivulju koja odstupa od asimptotskoga trenda u većoj mjeri nego krivulja Richardsa (slika 1), pri čemu se ova zadnja smatra bližom biološkim zakonitostima rasta. U skladu s provedenim analizama, funkcija Richardsa odabrana je kao najpovoljniji model ovisnosti dominantne visine o starosti, te je dalje upotrijebljena za izradu krivulja indeksa staništa za istraživanu populaciju pitomoga kestena (slika 3). Za određenu starost i dominantnu visinu, indeks staništa može se izraditi i pomoću jednadžbe 10. Dobiveni model visinskoga rasta kao i krivulje indeksa staništa mogu se koristiti u starosnom rasponu od 10 do 110 godina.

Ključne riječi

Castanea sativa; krivulje indeksa staništa; visinski rast

Hrčak ID:

81091

URI

https://hrcak.srce.hr/81091

Datum izdavanja:

30.4.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.370 *