Izvorni znanstveni članak
Medvedgrad -Ocsa -Spiš, stilska razmatranja
Vladimir P. Goss
orcid.org/0000-0003-0674-2630
; School of Arts and Sciences University of Rijeka
Sažetak
Ovaj prilog nastavlja s razmatranjem skulpture na Medvedgradu usredotočujući se na nefiguralne elemente -portal inefiguralne kapitele kapele te fragmente kapitela palasa. FiguraIna skulptura Medvedgrada, kako smo predložili u prošlome broju SHP-a, pokazuje veze medvedgradske skulpture s kraljevskim radionicama ranijih desetljeća 13. st., što još jasnije izražavaju nefiguraIni radovi. Novi uvidi u umjetnost vezanu uz patronat hercega Kolomana u regiji Spiša u istočnoj Slovačkoj (kapiteli palasa na Spišskom Hradu, Spišska Kapitula, fragment iz Spišskih Vlachov u Spišskoj Novoj Vesi) mogu se, koliko je to uopće moguće pri studijama ranogotičkih kapitela ("a crochet" i slični), uspješno usporediti s medvedgradskim materijalima (ugaone volute fragmenata s palasa, oblik očuvanih pupova u kapeli i na fragmentina s palasa), unutar, naravno, opće produkcije takvog materijala u širokom krugu od talijanskog Mezzogiorna preko Bamberga do Panonsko -karpatskog bazena (Esztergom, Pilisszentkereszt, Vertesszentkereszt). Medvedgradski portal pokazuje nadalje sličnosti s portalima u 6csi (dovršena oko 1234.), koji opet pokazuju veze sa spiškim materijalom. Ovime se proširuje zona patronata hercega Kolomana, i otvaraju se jasne mogućnosti datiranja palasa i kapele na Medvedgradu u pred tatarsko razdoblje. Također se potvrđuju i uvidi Nade Klaić o predtatrskom datumu Medvedgrada (odnosno, po našem mišljenju, nekih njegovih dijelova) i ulozi hercega Kolomana u njegovoj izgradnji. Potvrđuju se i nalazi Vladimira Bedenka o posttatarskom nastanku južne kule koju podiže zagrebački Kaptol. Ni uvidi povjesničara, a niti formalna analiza sami po sebi ne bi bili dovoljni da se predloži da je dio Medvedgrada nastao u vrijeme uprave hercega Kolomana u dukatu Slavonije (1225.-1241.), no oni se međusobno potvrđuju i osnažuju. Kompleks djelovanja kraljevskih radionica na području srednjovjekovne Slavonije u ranijim desetljećima 13. stoljeća, odnosno počeci gotike u Hrvatskoj predstavljaju jedno od vrhunskih razdoblja u povijesti umjetnosti kontinentalne Hrvatske (Gora, Topusko, Čazma, Medvedgrad, Novo Mesto Zelinsko, Sv. Ivan Zelina, Vinica). Produbljeno razumijevanje tog sloja moglo bi biti i temelj za buduće studije o velikim spomenicima o kojima znamo tako malo iz tog vremena, kao što su zagrebačka i đakovačka katedrala.
Ključne riječi
Medvedgrad; Hrvatska; Slavonija; Slovačka; Spiš; Karpatska kotlina; romanička skulptura; rana gotika
Hrčak ID:
81498
URI
Datum izdavanja:
10.12.2007.
Posjeta: 1.837 *