Izvorni znanstveni članak
USKRSNULl SVIJET PROLEGOMENA UVODNIM RAZMATRANJIMA O RANIJOJ SREDNJOVJEKOVNOJ UMJETNOSTI IZMEĐU SAVE l DRAVE
Vladimir P. Goss
; Faculty of Arts and Sciences University of Rijeka
Sažetak
Iako bi se po naslovu možda moglo zaključiti da se radi o preliminarnom priopćenju, to uopće nije slučaj. Naprotiv radi se o zaključcima koji su ujedno i korak prema sustavnom istraživačkom radu na 'materijalu kojije odavna "potonuo" i koji treba uskrisiti kao važan segment hrvatske kulturne baštine. Autor se bavi tim materijalom od vremena svojih ranih studija o Bapskoj, Moroviću i Brodskom Drenovcu kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Razmatranja se temelje na prikupljenom poznavanju materijala, ali i na najnovijim, često još neobjavljenim ili nepotpuno objavljenim spoznajama. [straživanje srednjovjekovne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj (posebice onog ranijeg dijela) još uvijek pati od nedovoljno g znastvenog i javno g zanimanja. Krajnji je čas da se tom pitanju pristupi ozbiljno i sustavno, jer sjećanje na spomenike i njihove lokacije brzo nestaje, a djela neizrecivog vandalizma i dalje se događaju pred našim očima. To je u dobroj mjeri posljedica negativnog stava, "inducirane malodušnosti", od koje trpe i naše povijesne znanosti. Ranija srednjovjekovna umjetnost Međuriječja ne može se "otpisati" kao provincijalna ili periferna, i nema razloga da se naši spomenici datiraju stotinjak godina kasnije od njima srodnih u, primjerice, Mađarskoj, budući da je srednjovjekovna Slavonija dio istoga panonskog ili karpatskog bazena. i istoga kulturnog kruga. Nažalost, upravo oni najreprezentativniji spomenici su ili nestali ili nisu dovoljno poznati. Nadalje, na ruralnoj razini, Slavonija je dio velike europske subkulture koja se s migracijama, osobito onima u svezi s "renesansom 12. stoljeća", širi iz donjonjemačkog područja (Frizija, Flandrija, Donja Saksonija, itd.) Srednjom i Istočnom Europom. Postavlja se pitanje kako prepoznati još dobro očuvane, no zamaskirane spomenike romanike (primjeri Markuševca, Vugrovca, Kneževih Vinograda, itd.), kako prepoznati tragove ili samo položaje ranijih srednjovjekovnih spomenika. U tom se smislu predlažu neki temeljni modeli teritorijalne organizacije koji mogu pOS/Užiti i kao dobro istraživačko sredstvo na područjima koja su izrazito loše dokumentirana; usto se čine prvi koraci prema rješavanju načelnih pitanja najranije crkvene i političke (župske) teri/orijalne organizacije (ku/turni pejsaž). Postavlja se i pitanje brojnih gradišta Međuriječja kao mogućih središta rane teritorijalne organizacije, posebno u slučaju dvostrukih, višestrukih gradišta, ili lanaca gradišta u ograničenim prostorima. Razmatra se uloga skulpture i zidnog slikarstva kao pomoćnih sredstava prepoznavanja predromaničkih i romaničkih zgrada (Sisak, Lobor, Zagreb. Lovčić, Dolac...), te pitanje najranijih slojeva (9. stoljeće), posebice u svjetlu izvanrednih otkrića na Loboru. Naglašava se općeeuropska tipologija ruralne romanike, te se prepoznavanje njezine prisutnosti u našim krajevima (Novi Mikanovci, Bapska, Morović; Novo Brdo na Kosovu) smatra važnim povijesnim dokumentom. Tu je također i pitanje uloge drvene arhitekture kao mogućeg izvora uzora za neke oblike srednjovjekovne arhitekture Međuriječjapa i šire (pravokutna, poligonaina i šiljata svetišta). POzivanjem na vrlo uspješan rad mađarskih kolega na identifiCiranju i "uskrsavanju" romaničkih spomenika, ukazuje se na velik potencijal za slične podvige i na našem području. Konačno, razmatra se važnost znanstvenog istraživanja kao temelja za sustavnu zaštitu, revitalizaciju i prezentaciju te spomeničke baštine. To istraživanje treba biti sustavno, dugoročno i multidisciplinarno, te uključivati i izobrazbu mladih kadrova. Zemlja u meduriječju Save i Drave, odnoSIlO kontinentalna Hrvatska općenito, nije kulturna "tabula rasa", nego velika bijela mrlja naše kulture, koja s nešto napora i dobre volje može pos/ati obećana zemlja povijesnih znanosti.
Ključne riječi
Slavonija; međuriječje Save i Drave; srednjovjekovna Panonija; romanika; srednjovjekovna umjetnost; kontinentalna Hrvatska
Hrčak ID:
81836
URI
Datum izdavanja:
29.12.2005.
Posjeta: 1.353 *