Pregledni rad
Mozart ili Pocoyo – drugi roditelji KGOY generacije
Ana Penjak
orcid.org/0009-0006-2105-0340
; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Otkad se televizija prvi put pojavila, sredinom dvadesetog stoljeća, njezina gledanost, zastupljenost i utjecaj u stalnom su porastu. Sve do 1980-ih društvena istraživanja bila su vrlo jednosmjerna te su upućivala samo na implicitnu teoriju o tome na koji način mi gledamo televiziju. Međutim, posljednjih godina javila se snažna potreba za detaljnim istraživanjem ne samo načina na koji gledamo televiziju nego i utjecaja njezina sadržaja na tzv. rizičnu skupinu, tj. na djecu, a osobito na predškolce. Iako se još uvijek radi o dosta neistraženom području, ipak su brojna istraživanja pokazala povezanost ovog masovnog medija i djece, osobito kada govorimo o utjecaju televizije na kognitivni razvoj djeteta. Cilj je rada uputiti na rezultate dosadašnjih istraživanja te na moguće rješenje ovog danas već pravog fenomena. Naglasak je međutim prvenstveno stavljen na promatranje izloženosti djeteta do treće godine života televizijskim programima, koji, ako su prilagođeni njegovu uzrastu i edukativnog su sadržaja, direktno utječu na razvoj djetetovih kognitivnih vještina kao i na njegov budući uspjeh u obrazovanju. S druge strane, djetetova izloženost televizijskim programima čija je svrha samo puka razonoda povezana je sa slabim kognitivnim razvojem, znatno lošijim uspjehom u obrazovanju i slabijim razvojem vještina kod djeteta. Uvođenje medijskog odgoja i obrazovanja, kao i medijskog opismenjivanja djece, ali i odraslih, pokazuje se kao, zasada, jedino moguće rješenje ovog problema.
Ključne riječi
djeca; masovni medij; medijska pismenost; obitelj; televizijski sadržaj
Hrčak ID:
82403
URI
Datum izdavanja:
30.12.2010.
Posjeta: 1.553 *