Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Konstrukcijsko značenje glagolsko–imeničkih konstrukcija u engleskome i hrvatskome

Tanja Gradečak-Erdeljić orcid id orcid.org/0000-0001-6328-6120 ; Filozofski fakultet u Osijeku
Mario Brdar orcid id orcid.org/0000-0002-9582-4285 ; Filozofski fakultet u Osijeku


Puni tekst: engleski pdf 234 Kb

str. 29-46

preuzimanja: 1.104

citiraj


Sažetak

Istraživanjem uporabe složenih leksičko–sintaktičkih struktura u engleskom jeziku koje u
svom sastavu imaju tzv. lagane (engl. light) glagole kao što su have, take, give ili make uz
imenice nastale procesom preobrazbe iz glagola, dolazimo do spoznaja o isprepletanju značenja
koje proizlazi iz preobrazbe sintaktičkih funkcija neizravnih glagola u prototipne prijelazne
konstrukcije uvođenjem konceptualne metafore DOGAĐAJI SU STVARI (look gl. → take a look im.) i
procesom shematizacije laganih glagola (Gradečak–Erdeljić, 2009b).
Ovaj je postupak dekompozicije predikata (Pranjković, 2001) uočen i u hrvatskome (pojava
tzv. perifraznih glagola, Pranjković i Silić, 2005). Kao najočitiji se odmak od prototipne engleske
strukture međutim može opaziti upravo uporabna vrijednost ovih konstrukcija u hrvatskom
jeziku gdje je vidljivo kako je pragmatičko značenje kontekstualno uvjetovano i mnogo je uočljivije
u određenim funkcionalnim stilovima kao što su administrativni i novinarski stil.
Horizontalnom kontrastnom analizom engleskih i hrvatskih primjera uspostavili smo temeljne
strukturalne relacije između konstrukcijskih jedinica, a vertikalnom smo analizom utvrdili
postojanje prototipne konstrukcijske sheme u oba jezika. Naš se pristup proučavanju ovog tipa
konstrukcija temeljio na modelu konstrukcijskog značenja jezičnih struktura u kojima gramatička
organizacija jezika, usustavljena određenim tipovima konstrukcija tvori kontinuum međusobno
povezanih uzročno–posljedičnih veza. U ovome modelu konstrukcije se promatraju unutar
određene ekološke niše (Taylor 2004) u kojoj dolazi do međusobne interakcije različitih vrsta
konstrukcija, a koje pak izviru iz određenih osobina leksikona i tipoloških značajki nekog jezika.
Pri tome se naglasak stavlja na uporabni model jezika (Barlow i Kemmer 2000) u okviru kojega
ćemo usporediti uporabnu vrijednost glagolsko–imeničkih konstrukcija u ova tri jezika s ciljem
isticanja njihova konstrukcijskog značenja, a nauštrb tradicionalno odvojenoga sintaktičkog ili
pragmatičkog značenja.

Ključne riječi

glagolsko–imeničke konstrukcije, lagani (light) glagoli, nominalizacija, kontrastivna analiza, engleski jezik, hrvatski jezik

Hrčak ID:

83036

URI

https://hrcak.srce.hr/83036

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.091 *