Izvorni znanstveni članak
Harod – Balassa – Samuelsonov učinak i uloga distribucijskog sektora: empirijska studija slučaja Srbije i EMU
Predrag Petrović
; Institut društvenih nauka, Beograd, Srbija
Sažetak
Cilj istraživanja jest testiranje funkcionalnosti standardnog i modifi ciranog HBS modela, s namjerom da se utvrdi da li sektorske razlike u produktivnosti rada utječu na realni tečaj dinar-euro. Prvi dio analize zasnovan je na standardnom HBS modelu koji matematički formalizira ovisnost realnog valutnog tečaja od razlike u relativnoj
produktivnosti rada otvorenog sektora između Srbije i EMU. Drugi dio istraživanja oslanja se na modifi ciranu verziju HBS modela koji se razlikuje od standardnog HBS modela po tome što se učinak distribucijskog sektora zasebno analizira. Empirijsko testiranje oba modela izvršeno je primjenom Johansenovog i Engl-Grangerovog
testa. Rezultati dobiveni analizi ranjem standardnog HBS modela pokazuju da nema pouzdanih dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti da se razlika u relativnoj produktivnosti rada otvorenog sektora između Srbije i EMU prenosi na razliku u relativnim cijenama nerazmjenjivih dobara, niti da razlika u cijenama utječe na
realni tečaj dinar-euro. Štoviše, ni analiza modifi ciranog HBS modela ne utječe na prethodne rezultate. Na temelju ovakvih nalaza zaključuje se da realni tečaj dinareuro nije determiniran isključivo sektorskim razlikama u produktivnosti rada, te da Srbija u daljoj perspektivi neće morati odlučiti da li želi dinamičan ekonomski rast
ili članstvo u EMU.
Ključne riječi
Harrod-Balassa-Samuelsonov model; otvoreni sektor; distribucijski sektor; relativne cijene nerazmjenjivih dobara
Hrčak ID:
83351
URI
Datum izdavanja:
19.6.2012.
Posjeta: 1.973 *