Izvorni znanstveni članak
Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza moderne
Zlatko Posavac
Sažetak
O Gjuri Arnoldu (1853-1941) napisan je priličan broj članaka koji su posvećeni njegovoj djelatnosti kao sveučilišnog profesora i pedagoga, no također i kao književnika, dok su o Arnoldu kao filozofu napisane i dvije manje sustavne monografije. O Arnoldu kao estetičaru nema međutim opširnijih specijalnih studija. Budući da se Arnold, ne svagda baš uspješno i u svemu sretno, javljao i kao pjesnik, a u konfliktima se umjetničkih struja odnosno programa na razmeđu 19. i 20. stoljeća nasuprot »mladima« našao na čelu tzv. »starih«, s očitim se nesporazumima uobičajilo nekritičke ocjene (ranije jednim dijelom pozitivne, kasnije pretežno negativne) iz povijesti književnosti vrlo neselektivno i gotovo paušalno prenositi na Arnoldova estetička teorijska shvaćanja u cjelini. Ovaj rad nastoji dati ekstenzivni prikaz i kritičku interpretaciju cjeline Arnoldovih estetička-filozofijskih nazora ukazujući na njihovu relevantnost u okvirima razdoblja Modeme i otvaranju nekih važnih aspekata estetičke problematike 20. stoljeća, trudeći se oko metodološkog inoviranja pristupa zadanom predmetu istraživanja, te točnije, istinitije, što će reći adekvatnije prosudbe i ocjene Arnoldovog estetičkog rada.
Zamišljen kao monografska studija ovdje objavljen tekst sadrži samo uvod i prva dva poglavlja. Uvodni dio nastoji u konkretnoj građi povijesti hrvatske umjetnosti fin de sieclea, te razmeđa 19. i 20. stoljeća, naći elemente uporišta za razumijevanje Arnoldovih estetičkih nazora pokušavši u pluralizmu »izama« Modeme iz kvalifikacije la belle epoque izvesti povijesno aktualiziranu činjenicu za reafirmaciju prethodnim razdobljem književnog realizma- naturalizma negirane ljepote kao estetički relevantne kategorije, koja je za Arnoldova shvaćanja konstitutivna u svom tradicionalnom značenju. U slijedećem (zapravo prvom) poglavlju razmotreno je fragmentarno početno zauzimanje polaznih stavova estetičkog herbartizma u mladenačkoj Arnoldovoj raspravi Etika i povijest iz 1879, što su dosad previđali ili propustili registrirati komentatori Arnoldovih nazora. Nakon te prve faze posebnim je (drugim) poglavljem ovdje još kritički raspravljena uloga Arnoldovog školskog priručnika Psihologija (prvo izdanje 1893) u sklopu psihologizma Moderne zajedno s funkcijom pojmova duše i estetičkog čuvstva kao dvaju specifično eksponiranih u sklopu ostalih karakterističnih estetičkih kategorija razmeđa 19. i 20. stoljeća, pa stoga posebice i hrvatske Moderne.
Ključne riječi
Hrčak ID:
83516
URI
Datum izdavanja:
3.12.1990.
Posjeta: 1.606 *