Izvorni znanstveni članak

Nagla kardijalna smrt tijekom tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj u 27-godišnjem razdoblju

Zijad Duraković ; Department of Medical Anthropology and Epidemiology, Institute for Anthropological Research, Zagreb, Croatia
Marjeta Mišigoj Duraković ; Department of Kinesiological Anthropology and Methodology, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Josip Škavić ; Department of Forensic Medicine and Criminology, Medical Faculty University of Zagreb, Croatia

Sažetak

Prikazane su nagle kardijalne smrti za vrijeme treninga u Hrvatskoj kao dio retrospektivnog istraživanja 69 muškaraca naglo i neočekivano umrlih za vrijeme tjelovježbe u Hrvatskoj od 1. siječnja 1984. do 31. prosinca 2010. i u svih je provedena sudsko-medicinska obdukcija. U sportaša je bilo šest naglih i neočekivanih smrtnih ishoda. Obdukcijom trkača u dobi 21 godine otkriven je akutni infarkt miokarda s normalnim vjenačnim arterijama i hipertrofijom lijeve klijetke. U drugog, u dobi 17 godina, vjenačne arterije bile su hipoplastične a silazna aorta sužena te su bili prisutni gnojni tonzilitis i subakutni miokarditis. Dva su sportaša umrla tijekom treninga zbog aritmogene displazije desne klijetke. Prvi je bio trkač na kratke pruge, a drugi nogometaš. U Hrvatskoj stopa nagle smrti u sportaša iznosi 0.19/100 000 godišnje (p = 0.00005); zbog aritmogene displazije desne klijetke ta stopa iznosi 0.06/100 000 (p = 0.00000), u svih mladih sportaša koji su bolovali od drugih bolesti srca ona iznosi 0.10/100 000 (p = 0.00000), u ukupnoj populaciji muškaraca u dobi 15 – 40 g. koji su uključeni u takmičarsku ili rekreacijsku tjelovježbu ta stopa iznosi 0.71/100 000 godišnje (p = 0.00001), a u svih muškaraca u dobi 15 – 64 g. 0.96/100 000 (p = 0.00000). Pet sportaša preminulo je zbog hipertrofijske kardiomiopatije: trojica za vrijeme treninga i dvojica za vrijeme rekreacijske tjelovježbe. Jedan je imao opstrukcijsku hipertrofijsku kardiomiopatiju, a ostali su imali neopstrukcijski oblik. Prvi sportaš naglo je preminuo za vrijeme treninga trčanja, a drugi i treći sportaš bili su košarkaši. Dvojica su preminula za vrijeme nogometne igre.
Nagla kardijalna smrt zbog hipertrofijske kardiomiopatije za vrijeme rekreacijske tjelovježbe u mladih sportaša u Hrvatskoj iznosi 0.10/100 000 (p = 0.00000). Dogodila su se tri nagla i neočekivana smrtna ishoda zbog mioperikarditisa, i to kod dvojice nogometaša te jednog plivača. Obdukcijom je otkriveno da je prvi bolovao od subakutnog difuznog mioperikarditisa, gnojnog tonzilitisa i sužene uzlazne aorte, drugi od kroničnog mioperikarditisa i aneurizmatskog proširenja lijeve klijetke, a treći od fibrinoznog perikarditisa, zadebljanja lijeve klijetke od 20 mm, hipoplastične uzlazne aorte, obostrane bronhopneumonije i kontuzije mozga s edemom. U Hrvatskoj u tjelovježbača stopa smrtnog ishoda zbog mioperikarditisa iznosi 0.11/100 000 (p = 0.00000). Stenoza aorte ustanovljena je u dva adolescenta. Prvi je bio učenik i košarkaš u dobi 17 g. Obdukcijom je otkriveno povećanje cijelog srca, suženje uzlazne aorte, zadeljana stijenka lijeve klijetke, bakterijski tonzilitis i subakutni difuzni miokarditis. Drugi učenik preminuo je naglo za vrijeme trčanja. Nalaz obdukcije upućivao je na povećanje cijelog srca, zadebljanje stijenke lijeve klijetke i suženje silazne aorte. Malformacije vjenačnih arterija ustanovljene su u trojice mladića. U nogometaša koji je naglo preminuo tijekom utakmice postojala je hipoplazija desne vjenačne arterije, suženje uzlazne aorte, akutni bakterijski tonzilitis i subakutni miokarditis. U dječaka koji je preminuo za vrijeme tjelovježbe ustanovljene su hipoplastične vjenačne arterije. U mladića koji je povremeno rekreacijski
igrao nogomet i preminuo za vrijeme utakmice desna i lijeva vjenačna arterija bile su
sužena ušća od 1 mm.
Među adolescentima bilo je 10 naglih i neočekivanih smrti tijekom ili nakon tjelovježbe. Obdukcijski je kod četvorice ustanovljena prirođena bolest srca. Dvojica su imala hipoplastične koronarne arterije, jedan uz to i bakterijsku upalu tonzila, suženu aortu i subakutni miokarditis. Treći je imao hipertrofijsku kardiomiopatiju. Četvrti je bolovao od obostrane upale pluća s nekardiogenim edemom pluća. Peti je imao aneurizmu lijeve klijetke. Šesti je igrao nogomet rekreacijski i preminuo je zbog obostrane upale pluća, a imao je i fibrinozni perikarditis. Sedmi je imao kardiomegaliju, obostrani hidrotoraks i etanol u krvi (0.17%). Stopa smrti za vrijeme ili neposredno nakon tjelovježbe u adolescenata u Hrvatskoj iznosi 0.37/100 000 (p = 0.00226). Zbila su se tri nagla i neočekivana smrtna ishoda zbog pneumonije u mladića. Jedan je radio rekreacijski na gradilištu, drugi se bavio rekreacijski nogometom, treći je bio profesionalni nogometaš. Nalaz obdukcije u prvog upućivao je na obostranu bakterijsku upalu pluća, mogući nekardiogeni edem pluća i edem mozga. U drugog je nalaz upućivao na obostranu bakterijsku upalu pluća, respiracijski distresni sindrom odraslih, diseminiranu intravaskularnu koagulaciju, krvarenje u nadbubrežne žlijezde, hipoplastičnu desnu koronarnu arteriju i fibrozu miokarda. U
trećeg je nalaz upućivao na obostranu bakterijsku upalu pluća, fibrinozni perikarditis, cerebralnu kontuziju s edemom, zadebljanje lijeve klijetke i hipoplastičnu uzlaznu aortu. Stopa smrtnosti u adolescenata zbog pneumonije u Hrvatskoj iznosi 0.11/100 000 (p = 0.00000). Mladi nogometaš bez prethodnih zdravstvenih tegoba preminuo je naglo i neočekivano tijekom treninga. Obdukcijom je ustanovljena bakterijska upala tonzila, subakutni mioperikarditis i sužena uzlazna aorta. Pet je liječnika specijalista naglo i neočekivano umrlo tijekom ili neposredno nakon rekreacijskog tjelesnog vježbanja: plivanja, nogometa, tenisa i trčanja. U trojice koja nisu imala prethodne simptome te su bila nepušači obdukcijom je ustanovljena koronarna bolest srca: u jednog je ustanovljena stenoza, u dvojice okluzija prednje silazne koronarne krvne žile, u jednog su ustanovljeni ožiljci miokarda od dva ranije preboljela infarkta miokarda, u dva hipertrofija lijeve klijetke. U dvojice koja nisu obducirana radilo se o mogućoj alkoholnoj kardiomiopatiji. Obojica su bila pušači. U jednog je zabilježena fibrilacija atrija godinu prije nagle smrti. U drugog se vjerojatno radilo o bolesti vjenčanih arterija, uz arterijsku hipertenziju i hiperlipoproteinemiju. U Hrvatskoj je 4.957 liječnika specijalista muškaraca, a u njih stopa naglih smrti za vrijeme tjelovježbe iznosi 24.8/100 000 godišnje (p = 0.00000). Petnaest „starijih” muškaraca naglo je umrlo za vrijeme različitih oblika tjelovježbe: plivanja u moru, tenisa, kuglanja, rekreacijskog trčanja. Obdukcijom je otkriveno da ih je 14 imalo bolest vjenačnih krvnih žila: petorica kritično vjenačno suženje, dvojica uz recentni infarkt mišića srca prednje stijenke, trojica začepljenu prednju silaznu vjenačnu arteriju, jedan od njih uz to i akutni infarkt prednje stijenke srca, dvanaestorica ožiljke nakon preboljelih infarkta srca, jedan je imao difuznu fibrozu miokarda. Dvanaestorica su imala zadebljanje lijeve klijetke. U Hrvatskoj se oko 7% muškaraca starije dobi bavi rekreacijskom tjelovježbom, a u njih stopa smrtnosti iznosi 2.99/100 000 (p = 0.00001).

Ključne riječi

muškarci; sportaši; rekreativna tjelesna aktivnost; iznenadna smrt

Hrčak ID:

84019

URI

https://hrcak.srce.hr/84019

Datum izdavanja:

21.5.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.653 *