Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Filozofijska terminolgija kao problem

Damir Barbarić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 3.050 Kb

str. 61-98

preuzimanja: 348

citiraj


Sažetak

Članak predstavlja pokušaj promišljanja filozofijskih pretpostavki problema filozofijske terminologije te ujedno metodskog utemeljenja budućeg istraživačkog rada na tematici hrvatske filozofijske terminologije.
Diskusija samog izraza a pojma »terminologija« pokazuje da on pripada u vidokrug moderne znanstveno-tehničke verzije novovjekovne interpretacije biti jezika u smislu, konvencionalnog maka. Upravo se ta interpretacija problematizira kritičkom diskusijom Hegelova određenja mjesta i uloge jezika u cjelini njegova filozofijskog sistema, da bi se zatim ukazalo na mjerodavno povijesno porijeklo te interpretacije u Aristotelovoj filozofiji, prije svega u njegovu spisu De interpretatione i kasnijim komentarima i izlaganjima tog spisa.
Tom u cjelokupnoj filozofijskoj predaji prevladavajućem istumačenju jezika kao sustava konvencionalnih znakova suprotstavlja se u članku onaj nazor na bit i narav jezika koji nalazimo u Wilhelma von Humboldta. Kao filozofijski odlučujuće karakteristike tog nazora ispostavljaju se transcendentalna apriornost jezika obzirom na cjelinu svijeta, zatim nužna individualnost prirodnog i živog jezika i s tim povezani značaj takozvanog materinjeg jezika, te na koncu njegova bitno dinamička i povijesna zbilja.
Oslanjajući se na nasljedovatelje ovih bitnih Humboldtovih uvida, naime na rezultate »sadržajno orijentirane (inhaltbezogene) znanosti o jeziku« (L. Weisgerber, H. Gipper), na Gadamerovu hermeneutičku »povijest pojmova (Begriffsgeschichte)«, te na K.-O. Apelovu rehabilitaciju humanističko-retoričke tradicije razumijevanja jezika, autor zatim ulazi u kraću načelnu diskusiju temeljnih pretpostavki »Povijesti filozofijske terminologije« R. Euckena.
Nakon ukazivanja na aporije problematike prevođenja i uloge fenomena prevedenica pri jezičkom :saobraćaju različitih povijesnih jezika, rad se zaključuje upozorenjem na to da bi današnje pozitivno istraživanje problematike filozofijske terminologije, kako uopće tako napose u hrvatskom jeziku, filozofijski najproduktivnije bilo onda kad bi istovremeno nastojalo na radikalnoj mijeni modernom lingvistikom potenciranog tradicionalnog određenja jezika kao maka, a ujedno i biti istine kao podudaranja i odgovaranja (adaequatio), koja tom određenju stoji u osnovi. Uobičajeni znanstveni pojam terminologije kao sustava fiksiranih i načelno perenirajućih oznaka odnosno nazivlja unutar nekog specijalnog jezika specijalnog područja znanja i znanosti pokazuje se, to, me shodno, u 'slučaju filozofije bitno nedostatnim.
Rad na »filozofijskoj terminologiji« je dakle, uz sav respekt prema važnoj i neophodnoj pomoći kako filologije tako znanosti o jeziku, prije svega jedan nužni konstitutivni momenat samog filozofiranja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

84081

URI

https://hrcak.srce.hr/84081

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 588 *