Izvorni znanstveni članak

Bolonjski Ugrasko-Ilirski zavod u kulturnoj povijesti Hrvatske

Damir Barbarić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U članku se najprije opisuju povijesne okolnosti osnutka značajnog obrazovnog zavoda Collegium Ungarico-Illyricum, koji je u razdoblju od 1553. do 1781. vezivao Hrvatsku, preko vodećih ličnosti njenog crkvenog i svjetovnog života, s prvim i najstarijim evropskim sveučilištem, onim u Bologni. Zatim se daje tumačenje cilja i bitne svrhe njegova osnutka, da bi se potom kratkim prikazom života i djela odabranih pitomaca ilustrirali osnovni tokovi njegova utjecaja na složeno tkivo političke, duhovne i općekulturne povijesti Hrvatske tog vremena.
Motivacija osnutka zavoda iznalazi se u politici crkvene restauracije nakon Tridentskog koncila te s tim vezanoj potrebi potiskivanja opasnosti duhovnog prodora protestantizma iz njemačkih i ugarskih zemalja na tlo Hrvatske, kao i u stalnoj egzistencijalnoj ugroženosti hrvatskog narodnog i državnog identiteta od strane Turaka.
Najveći dio članka razmatra ulogu Zavoda u razdoblju nakon druge polovice 17. stoljeća, kada popušta neposredna opasnost od daljnjeg turskog napredovanja i kad pitomci Zavoda igraju osobito značajnu ulogu u promicanju modernih duhovnih i društvenih strujanja, vraćajući time hrvatske krajeve ponovo u krug civilizirane građanske Evrope. Taj dugi i postepeni proces prikazan je na primjeru skica duhovnih biografija nekih od najznačajnijih polaznika Zavoda,
kao što su Baltazar Dvorničić Napuly (1560-1624), Benko Vinković (1581-1642), Juraj Križanić (oko 1618-1683), Baltazar Adam Krčelić (1715-1778), Nikola Škrlec (1729-1799), Mihalj Šilobod Bolšić (1724-1787) te Maksimilijan Vrhovac (1752-1827).

Ključne riječi

Hrčak ID:

84443

URI

https://hrcak.srce.hr/84443

Datum izdavanja:

5.12.1988.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.016 *