Izvorni znanstveni članak
Geomorfološki indikatori promjene morske razine tijekom gornjeg pleistocena (virma) i holocena u području Kvarnera
Čedomir Benac
Mladen Juračić
Sažetak
U radu se prikazuje utjecaj promjene morske razine tijekom posljednjih 150 000 godina na morfogenetska zbivanja u području Kvarnera (sjeveroistočni dio Jadranskog mora). Analizirani su oni geomorfološki indikatori koji bi mogli ukazivati na promjene morske razine: morfologija dna, raspored dna, raspored sedimenata u podmorju, dubine okršavanja, dubine razvoja spilja i slično. Recentno kopno, obalni i podmorski reljef u području Kvarnera su posljedica tektonskih pokreta, različitog litološkog sastava, klimatskih promjena i fluktuacije morske razine tijekom mlađe geološke prošlosti, ali također i posljedica erozijskih i akumulacijskih procesa prouzročenih tim promjenama. Tragovi starijih morfogenetskih etapa uglavnom su uništeni. Zbog snižavanja morske razine tijekom virma korita vodotoka usječena su u podlogu do -60 m. Karbonatne stijene su okršene 70 m ispod današnje razine mora. Današnji raspored sedimenata u podmorju Kvarnera posljedica je nekoliko morfogenetskih etapa sukladnih promjenama morske razine tijekom gornjeg pleistocena. Tijekom niže razine mora u nekim razdobljima virmskog glacijala veze između Riječkog zaljeva, Kvarnerića i Vinodolskog i Vinodolskog kanala i otvorenog Jadrana bile su reducirane ili čak prekinute. U razdobljima niže morske razine u depresijama Riječkog zaljeva, Vinodolskog i Vinodolskog kanala mogla su preostati jezera, a jedino je Kvarnerić mogao ostati povezan s morskim bazenom srednjeg Jadrana. U tom razdoblju uzvišenja Cresko-lošinjskog otočja bila su morfološka barijera koja je odvajala sedimentaciju u zoni otvorenog Jadrana od relativno izoliranog akvatorija Kvarnera. Zato su dubine mora znatno veće istočno od Cresa i Lošinja (-70 do -90 m) od onih na zapadu (-40 do -50 m), te su sedimenti zapadno od Cresko-lošinjskog arhipelaga pretežno pjeskoviti, a istočno više muljeviti. Zbog obalne linije koja je bila niža i dalje od današnje, taloženje krupnozrnatih terigenih sedimenata zbivalo se dublje i dalje od recentne obalne crte, u području gdje je utjecaj terigene sedimentacije danas zanemariv. sudeći prema usječenim dolinama vodotoka kojim su tekli do bazena Kvarnerića, more je na vrhuncu virma bilo preko 100 m niže. Tragovi marinskih terasa na -45 m i plimskih potkapina na -19 m mogli bi biti posljedica sporijeg rasta ili čak stagnacije morske razine tijekom virmsko-holocenske transgresije.
Ključne riječi
kvartar; virm; holocen; morska razina; Jadransko more; Kvarner
Hrčak ID:
84591
URI
Datum izdavanja:
15.12.1998.
Posjeta: 1.740 *