Stručni rad
Femme fatale s petero djece. Analiza osnovnoškolskih udžbenika povijesti iz rodne perspektive
Đurđa Knežević
orcid.org/0000-0003-3708-8248
; Pod makinu 5, 21423 Nerežišća, Hrvatska
Sažetak
Analiza se odnosi na udžbenike i radne materijale i temelji se na dokumentima
koji određuju nastavne standarde i planove te program za osnovne škole
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Konvencije UN-a o uklanjanju
svih oblika diskriminacije žena. Analizom su obuhvaćeni udžbenici koje je
odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Kao okosnice oko kojih
je grupiran sadržaj i na koje se oslanjala analiza izdvojeno je šest problemskih
cjelina: 1. kontekstualiziranje žena (pojedinačno ili kao socijalne grupe)
u sadržajnom (udžbeničkom) okviru, integriranje u sadržaj ili samo dodavanje
izdvojenih dijelova udžbeničkoj cjelini, 2. odsutnost određenih sadržaja koji
se odnose na ravnopravnost spolova, 3. tzv. ženski sadržaji ili teme (kućanski
rad, ženska ljepota, moda), 4. supruge, udovice, majke, sestre... znamenitih
muževa, sinova, braće 5. značajne žene – uvrštavanje ili ignoriranje istaknutih
žena – vladarice, znanstvenice, umjetnice, 6. uspješni primjeri – udžbenici u
cjelini ili neka pojedinačna rješenja.
Pokazalo se da je samo manji broj udžbenika i radnih materijala uspješno integrirao
sadržaje koji se odnose na žene, izbjegavši stereotipe u njihovu prikazivanju.
Također, velikih problema autori/autorice imali su sa smještanjem
sadržaja koji se odnose na žene u cjelinu povijesnih zbivanja. Još uvijek se žene
i njihove aktivnosti, pa i one koje se smatraju “muškima”, naprosto dodaju
povijesti. Uočeno je također zanemarivanje ili odsutnost određenih velikih
povijesnih tema, primjerice izostanak matrijarhata/matrilinearnosti i kasnijeg
razvoja patrijarhata. Svim autorima i autoricama mnogo je lakše bilo prikazati
žene izdvojeno, individualno ili kao socijalne grupe, pri čemu su uspješniji
bili u prikazu pojedinih žena (značajnih osoba, vladarica, znanstvenica,
umjetnica) nego u prikazu njihova položaja kao socijalne grupe. Tako se u
prikazivanju njihova položaja u raznim vremenima ponavlja gotovo kao fraza
– žene ostaju kod kuće, kuhaju, brinu se o djeci, nemaju nikakva prava... – što
se onda varira, no u osnovi ostaje isto.
Ključne riječi
stereotipi; rod; ravnopravnost spolova; diskriminacija; obrazovanje
Hrčak ID:
84625
URI
Datum izdavanja:
6.6.2012.
Posjeta: 2.780 *