Pregledni rad

Kriza dualizma u Austro-Ugarskoj 1903. godine

Livia Kardum ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bruno Korea Gajski ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Rasprava prikazuje političku krizu dualizma u višenacionalnoj Austro-Ugarskoj
izazvanu jačanjem političke opozicije mađarskih magnata u Ugarskom
parlamentu koja je zahtijevala da se u ugarskim jedinicama uvede mađarski
kao zapovjedni jezik. Taj je zahtjev implicirao razdvajanje zajedničke vojske
i osporavanje zajedničkog vrhovnog zapovjednika cara Franje Josipa. Pitanje
mađarskog jezika zbog toga je bilo prvenstveno političko pitanje, koje je u
krajnjoj konsekvenci značilo daljnje slabljenje veza sa zapadnim dijelom Monarhije
do potpunog ugarskog odcjepljenja, ali i mogućnost daljnje mađarizacije
unutar ugarskih granica. Car se tomu suprotstavio najavom novog izbornog
zakona kojim bi mađarska manjina izgubila prevlast nad nemađarskom
većinom u Ugarskoj. Podršku je dobio od liberalne stranke na čelu s Istvanom
Tiszom koji je dobro procijenio da dualizam prvenstveno štiti mađarske interese
u Ugarskoj. Strah od novog izbornog zakona otrijeznio je i mađarske
nacionaliste, pa su odustali od revizije austrougarske Nagodbe, a Car je nakon
toga odustao i od provedbe zakona o općem pravu glasa u Ugarskoj, vođen
neposrednim političkim interesima. Iako bi upravo takav zakon pod određenim
povoljnim političkim okolnostima, kojih, nažalost, nije bilo, mogao u
perspektivi postati temelj ne za rušenje, već za očuvanje Austro-Ugarske.

Ključne riječi

Austrougarska nagodba; car Franjo Josip I; István Tisza; austrougarska vojska; zapovjedni jezik u austrougarskoj vojsci; izborni zakon u Ugarskoj

Hrčak ID:

84665

URI

https://hrcak.srce.hr/84665

Datum izdavanja:

6.6.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.921 *