Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.3935/rsp.v19i2.1018

Utječu li mjere fleksigurnosti na rezultate na tržištu rada? Analiza zemalja članica EU

Suzana Laporšek orcid.org/0000-0002-7787-8749 ; University of Primorska, Faculty of Management Koper
Primož Dolenc ; University of Primorska, Faculty of Management Koper

Sažetak

U radu se analizira pojam fleksigurnosti u državama članicama EU i proučava odnos između komponenata fleksigurnosti (npr. radno zakonodavstvo, programi cjeloživotnog učenja i aktivne i pasivne mjere tržišta rada) kao i učinak tržišta rada (npr. stope zaposlenosti, nezaposlenosti i dugoročne nezapolsenosti) u 20 zemalja članica EU tijekom razdoblja od 1990. do 2008. godine. Regresijske analize pokazale su da su troškovi za aktivne mjere zapošljavanja i sudjelovanje u programima cjeloživotnog učenja pozitivno povezani s rezultatima na tržištu rada, jer povećavaju ljudski kapital radnika, pa stoga i povećavaju njihovu mogućnost zapošljavanja. S druge strane, velikodušne mjere pasivne politike na tržištu rada su u negativnoj korelaciji s prijelazima iz nezaposlenosti u zaposlenost. Manje su eksplicitni rezultati u pogledu odnosa sa strogoćom zakona o zaštiti prava radnika. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost kreiranja uravnoteženih mjera fleksigurnosti za daljnji razvoj europskih tržišta rada i europskih gospodarstava.

Ključne riječi

fleksigurnost; rezultati na tržištu rada; mjere na tržištu rada; empirijska analiza; Europska unija

Hrčak ID:

84897

URI

https://hrcak.srce.hr/84897

Datum izdavanja:

23.7.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.780 *