Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Logori za folksdojčere u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 1945. - 1947.

Vladimir Geiger


Puni tekst: hrvatski pdf 472 Kb

str. 1081-1100

preuzimanja: 3.230

citiraj


Sažetak

Na temelju literature i arhivskoga gradiva prikazani su najveći logori za folksdojčere na području Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata, od svibnja 1945. do početka 1947. (Josipovac kod Osijeka, Valpovo, Velika Pisanica kod Bjelovara, Krndija kod Đakova, Šipovac kod Našica, Pusta Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska Mitnica kod Osijeka). Logoraši, uglavnom starije osobe, žene i djeca, korišteni su kao radna snaga izvan logora, uglavno u poljoprivredi. Uvjeti boravka u logorima, posebice higijenski uvjeti i prehrana, bili su više nego oskudni i nedostatni. Prema svim pokazateljima, umiralo se većinom od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi. Likvidacije nisu bile masovne i učestale, ali je bilo i zlostavljanja i ubijanja. Prema dosadašnjim spoznajama, najmanje 10.000 - 18.000 od 20.000 u zavičaju preostalih hrvatskih folksdojčera internirano je tijekom 1945. u logore, u kojima je najmanje nekoliko tisuća izgubilo život. U historiografiji, publicistici, memoarskoj literaturi, iskazima/svjedočanstvima logoraša, te članova logorske uprave, a i suvremenika te u dokumentima vrlo su različiti navodi, tvrdnje, procjene i poimenični pokazatelji/popisi o broju i strukturi logoraša i broju i strukturi žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj. Uz sve, literatura i dokumentacija omogućuju i u pogledu logora za folksdojčere u Hrvatskoj osnovne pokazatelje.

Ključne riječi

Folksdojčeri, Hrvatska, poslijeratni logori, komunistička represija

Hrčak ID:

8377

URI

https://hrcak.srce.hr/8377

Posjeta: 5.561 *