Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Osamostaljeni prefiksi i gramatikalizacija vida u južnoslavenskim jezicima

Stephen M. Dickey ; Department of Slavic Languages and Literatures, University of Kansas


Puni tekst: engleski pdf 203 Kb

str. 0-0

preuzimanja: 872

citiraj


Sažetak

U ovom se radu uvodi pojam osamostaljeni prefiks (engl. orphan prefix) za slavenski prefiks koji više ne dijeli temeljno prostorno značenje sa svojim prijedložnim parnjakom. Većina slavenskih prefiksa nosi takvo jedno temeljno prostorno značenje koje se bilježi i u njihovih srodnih prijedloga, usp. npr. ruski prefiks v- i prijedlog v, koji oba znače ‘u’. Osamostaljeni prefiksi po svemu sudeći predstavljaju važan segment brojnih slavenskih aspektualnih sus-tava. Međutim, u većini slavenskih jezika postoji najviše jedan prefiks koji je izgubio seman-tičku sponu sa svojim prijedložnim parnjakom i koji je prvenstveno preuzeo funkciju gramatičkog obilježja perfektivnosti.
Samo se tri slavenska prefiksa može smatrati osamostaljenim prefiksima, i pritom svaki od njih samo u nekim slavenskim jezicima funkcionira kao takav. Prvi je slučaj slučaj bugarskog prefiksa iz- ‘iz’, s obzirom da se njegov prijedložni parnjak iz više ne upotrebljava u prostor-nom značenju ‘iz’/‘izvan’. Najdrastičniji je primjer bugarski prefiks po- koji s prijedlogom po više ne dijeli u značajnijoj mjeri prostorno značenje DODIR S POVRŠINOM. Drugi je važan primjer hibridni prefiks s-/z- u slovenskom, koji je nastao fonetskim stapanjem su- ‘zajedno, niz’ i jüz ‘iz’/’izvan’ nakon gubitka jera, i koji je, kao perfektivizirajući prefiks, u različitoj mjeri izgubio svoju semantičku vezu sa s ‘s, niz’ i iz ‘iz’/’izvan’ u slovenskom jeziku.
U ovome radu daje se pregled perfektivizirajućih prefiksa u trima južnoslavenskim jezicima, bugarskom, hrvatskom i slovenskom. Ističe se činjenica da, unatoč tome što je gubitak temel-jnog prostornog značenja nužan preduvjet za gramatikalizaciju danog prefiksa u čisti perfek-tivizacijski prefiks u pojedinom slavenskom jeziku, taj proces nije niti predvidiv niti je nužan za postojanost vidskog sustava slavenskoga tipa (usp. standardni hrvatski u kojemu ne postoje osamostaljeni prefiksi i u kojemu nije nastupila takva gramatikalizacija). Na temelju takvih promišljanja. u ovom se radu ističe tvrdnja da činjenice iz južnoslavenskih jezika idu u prilog novijim tumačenjima gramatikalizacije, prema kojima process gramatikalizacije ne postoji kao takav, već postoje samo semantičke promjene uslijed kojih dolazi do gramatikalizacije kao epifenomenalne pojave.

Ključne riječi

južnoslavenski jezici, prefiksacija, glagolski vid, gramatikalizacija

Hrčak ID:

86246

URI

https://hrcak.srce.hr/86246

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.518 *