Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2178
Kronična opstruktivna plućna bolest i red: retrospektiva istraživanja provedenog na kohorti industrijskih radnika
Nailya N. Mazitova
orcid.org/0000-0001-9379-1996
; Department of Hygiene and Occupational Medicine, Kazan State Medical University, Kazan, Russian Federation
Anatoly A. Saveliev
; Department of Environmental Systems Modelling, Kazan Federal University, Kazan, Russian Federation
Zuhra M. Berheeva
; Department of Hygiene and Occupational Medicine, Kazan State Medical University, Kazan, Russian Federation
Nail Kh. Amirov
; Department of Hygiene and Occupational Medicine, Kazan State Medical University, Kazan, Russian Federation
Sažetak
Cilj ovog rada bio je potvrditi prevalenciju kronične opstruktivne plućne bolesti (engl. chronic obstructive pulmonary disease, COPD) među industrijskim radnicima u Ruskoj Federaciji i utvrditi relativni doprinos pušenja i profesionalnih čimbenika razvoju COPD-a. Odabrali smo 1.375 radnika u dobi od 30 godina i starijih. Šeststo dvadeset i četiri radnika bila su izložena parama, plinovima, prašini i dimovima (engl. vapours, gases, dust, and fumes – VGDF) na radu. Svi su radnici bili podvrgnuti fi zičkom pregledu i temeljnoj spirometriji. Za radnike koji su imali smanjen protok zraka (FEV1/FVC<0,70) smatralo se da imaju COPD, a za one koji su imali kašalj i pojačan sputum barem 3 mjeseca tijekom dvije uzastopne godine smatralo se da boluju od kroničnog bronhitisa (CB). Između ove dvije skupine nije bilo preklapanja. Od svih su sudionika prikupljeni podaci o radnoj anamnezi i razinama izloženosti VGDF-u na radu. Profesionalna izloženost VGDF-u bila je dvostruko češće prisutna kod radnika s COPD-om nego kod radnika s CB-om i kod kontrolne skupine zdravih radnika (p<0,05). Više od 40 % bolesnika s COPD-om bilo je profesionalno izloženo VGDF-u iznad 3,0 OEL (engl. occupational exposure limit – granica profesionalne izloženosti), a više od 20 % granici od 6,0 OEL i više. Ukupni omjer izgleda (engl. odds ratio – OR) za razvoj KOPB-a zbog izloženosti VGDF-u bio je 5,9 (95 %-tni CI=3,6 do 9,8; p=0,0001). Čini se da su i pušenje i VGDF važni za razvoj COPD-a. Analiza sjedinjenog učinka pušenja i profesionalne izloženosti štetnim česticama i plinovima na razvoj COPD-a pokazala je ovakav redoslijed čimbenika rizika prema jačini njihova utjecaja: razine VGDF-a, indeks pušenja, dob i mikroklima grijanja. Postoji statistički značajna veza i ovisnost „doza-učinak“ između profesionalne izloženosti VGDF-u i KOPB-a. Utjecaj sastava VGDF-a na vjerojatnost razvoja COPD-a nije utvrđen u istraživanju. Rezultati ovog rada potvrdili su potrebu uvrštavanja COPD-a u Nacionalni popis profesionalnih bolesti Ruske Federacije.
Ključne riječi
COPD; filtarska prašina; procjena rizika; profesionalna izloženost; pušenje
Hrčak ID:
86895
URI
Datum izdavanja:
25.9.2012.
Posjeta: 1.979 *