Izvorni znanstveni članak
ZNAČAJNIJE PROMJENE NA PODRUČJU KRIVNJE PREMA TREĆOJ NOVELI KAZNENOG ZAKONA
Igor Bojanić
Sažetak
Autor analizira i kritički ocjenjuje značajnije novosti na području
krivnje prema trećoj noveli Kaznenog zakona. Povratak tradicionalnoj
definiciji načela krivnje smatra prihvatljivim jer krivnja kao prijekor
može biti temelj i ograničenje samo kazne, a ne i ostalih kaznenopravnih
sankcija kod kojih uglavnom dominira ideja specijalne prevencije. Takvo
shvaćanje načela krivnje neovisno je o pitanju može li se i prema neubrojivim
osobama izreći kaznenopravna sankcija. Uvođenje krajnje nužde
kao razloga isključenja krivnje podvrgava kritici i smatra da je isključenje
kažnjivosti prikladniji pravni učinak. Pri tome polazi od smanjenog stupnja
neprava i krivnje, ali i od nedostatka nužnosti preventivnog kažnjavanja.
Reguliranje ispričavajuće krajnje nužde kao razloga isključenja
kažnjivosti ne čini suvišnom odredbu o sadržaju krivnje. Autor podržava
vraćanje bitno smanjene ubrojivosti jer time zakonodavac daje jasnu
smjernicu glede pitanja u kojem se slučaju može primijeniti ublažavanje
kazne. Pitanje artificijelnosti granice između bitno i nebitno smanjene
ubrojivosti nije u prvom planu, nego činjenica da je stupanj krivnje temelj
individualizacije kazne, a to, kad je riječ o primjeni blažih kaznenih
okvira, nužno uključuje pitanje je li smanjena sposobnost shvaćanja značenja
djela ili vladavnja voljom bila bliža neubrojivosti ili je riječ samo
o lakšem psihičkom poremećaju. Naposljetku, autor smatra opravdanim
dogmatski preciznije rješavanje pravnih učinaka zablude o okolnostima
koje isključuju protupravnost, a kod otklonjive zablude o pretpostavkama
ispričavajuće krajnje nužde umjesto važećeg izjednačavanja s pravnim
učinkom otklonjive zablude o okolnostima koje isključuju protupravnost
zagovara pravni učinak u obliku obveznog ublaživanja kazne za namjerno
počinjeno kazneno djelo.
Ključne riječi
Hrčak ID:
87131
URI
Datum izdavanja:
25.11.2003.
Posjeta: 1.486 *